Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Medicina u svjetlu vjere
 
MOBING, ŠTO JE TO?

Piše Milan Milošević, dr. med.
 
Gospin plač

Mobing (eng. “to mob”: bučno navaliti, nasrnuti u masi) oblik je ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva, sve do odlaska s radnog mjesta.
Zlostavljana je osoba bespomoćna, u nemogućnosti je da se obrani. Takve se aktivnosti odvijaju najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci. Mobing je široko rasprostranjena pojava, najčešće proučavana na radnim mjestima, a posljedice se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i na pojedinca, pa se problem promatra s medicinskog, sociološkog i pravnog stajališta, s ciljem njegova pravovremenog prepoznavanja.
Mobing je oblik agresije koji se najčešće lako prepoznaje, ali ponekad može biti skriven. Neki od primjera mobinga uključuju: širenje zlonamjernih glasina i ogovaranja, socijalnu izolaciju osobe, zastrašivanje, podcjenjivanje onoga što osoba radi, fizičko zlostavljanje, davanje neadekvatnih poslova, postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti, namjerno davanje krivih informacija, zbijanje uvredljivih šala, miješanje u privatnost osobe, vikanje ili upotreba prostih riječi, pretjerano kritiziranje, podcjenjivanje mišljenja, nezasluženo kažnjavanje, sprječavanje stručnog usavršavanja i odlaska na odmor, uzimanje osobnih stvari ili radne opreme.
Svako zlostavljanje, pa tako i ono na radnom mjestu, nosi rizik trajnog oštećenja zdravlja. Posljedice ovise o jačini mobinga, dužini trajanja i osobinama žrtve. Zdravstvene smetnje i simptomi žrtava mobinga javljaju se na tri razine funkcioniranja:

1. Promjene na socijalno-emocionalnoj razini:
poremećaji raspoloženja, kao što su depresija, tjeskoba, krize plača, stalno razmišljanje o problemu, osjećaj gubitka osobnosti, napadi panike, socijalna izolacija, nedostatak interesa za druge ljude ili za članove obitelji, emocionalna otupjelost. Prema istraživanju koje je Sveučilište u Staffordshiru provelo u Velikoj Britaniji, 76% žrtava mobinga ima zdravstvene posljedice, pati od depresije i ima pad samopoštovanja.

2. Promjene na tjelesno-zdravstvenoj razini:
glavobolje, poremećaji spavanja, osjećaj gubitka ravnoteže s vrtoglavicom, poremećaji u probavnom sustavu, osjećaj pritiska u prsima, nedostatak zraka, srčane poteškoće, ubrzano lupanje srca, kožne promjene.

3. Promjene u ponašanju (poremećaji ponašanja)
agresivnost prema drugima ili prema sebi, bezvoljnost, potpuna pasivnost i izolacija (npr. žrtva ne ustaje cijeli dan iz kreveta), poremećaj hranjenja (smanjenje ili povećanje apetita), učestalo korištenje alkohola, cigareta, lijekova.

Prema istraživanjima provedenima u Švedskoj, 10-20% slučajeva samoubojstava ima izravan ili neizravan uzrok u problemima na poslu.
Također, u samoj radnoj okolini mobing je povezan sa smanjenom radnom učinkovitosti, ograničenjem napredovanja, učestalim izostancima s posla, povećanim brojem bolovanja (bijeg u bolest), češćim napuštanjem radnog mjesta i dobivanjem otkaza.
Kako bi se spriječile posljedice mobinga, potrebno je educirati i informirati sve zaposlene, omogućiti radne zadatke i radno vrijeme prilagođene čovjeku, stvoriti radnu kulturu koja daje prednost poštovanju ljudskog dostojanstva i obeshrabruje svaki oblik psihološkog i tjelesnog nasilja, te primijeniti pravilnike o radu koji ne toleriraju i kažnjavaju bilo kakav oblik zlostavljanja.

 

 

1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr
U suradnji s