Kras je jedno od dvadeset sela općine Dobrinj u središtu otoka Krka. Sam naziv sela prvi put se spominje 1230. godine u darovnici Jurja Pariježića iz Dobrinja. Današnja crkva sv. Antona Padovanskoga sagrađena je 1904. godine na temeljima crkve koju je u XVII. st. izgradila bratovština sv. Antona Padovanskoga. Sama župa osnovana je 1924. godine i danas je jedina župa posvećena Svecu svega svijeta u Krčkoj biskupiji. Na glavnom oltaru nalazi se slika koja prikazuje Majku Božju kako predaje sv. Antonu malog Isusa. Desni pobočni oltar posvećen je Presvetoj Trojici, a lijevi Majci Božjoj. Kip sv. Antona poklonili su župljani. Posebno su vrijedni ručno izrađeni u drvu okviri slika križnoga puta.
Današnji župnik vlč. Ivan Buić je deseti župnik po redu. Rodom je iz Milohnića. Kao župnik službovao je u Baščanskoj Dragi, Loparu, sv. Jurju kod Senja, a u Krasu je desetak godina (1990.-1993.), te od 2000. godine. Župnik Buić ukratko predstavlja današnju župnu statistiku, koja se mnogo ne razlikuje od ostalih župa unutrašnjosti otoka Krka, koje su uglavnom manje, jer, kako napominje, na otoku su velike župe uglavnom uz more. Na početku XX. st. u selu je živjelo oko 730 vjernika, a spadalo je u župu Dobrinj. Danas ima oko 200 vjernika. Svake godine ima 2-3 krštenja, te 6-8 pogreba. Vjenčanja gotova da i nema, jer mladi uglavnom odlaze u veća mjesta. Posebno raduje što se ove godine za prvu pričest priprema desetero djece. Krizma se održava svake druge godine. Mladi se uglavnom školuju u Rijeci, pa se tako u župi ne organizira vjeronauk, no župnik ih nastoji okupiti svaka 2-3 mjeseca na ispovijedi. No, napominje da su aktivni čitači na misama, a angažirani su u povodu proslave Antonje. U crkvi se misa služi svaki dan, a nedjeljom je pjevana misa u 10,30 sati, dok je u poslijepodnevnim satima krunica i pobožnost Srcu Isusovu. Na misi se redovno okupi oko 35-40% vjernika, zimi nešto manje, a sudjeluju i tzv. vikend-župljani koji dolaze iz Zagreba. Ima i nekoliko vikendaša iz Njemačke, no oni se manje uključuju u život župe. Velike ispovijedi održavaju se o Uskrsu i Božiću, pred Antonje, a vjernici se dosta ispovijedaju i za Veliku Gospu i blagdan Svih Svetih. U župi je aktivno pastoralno vijeće. Ono se sastaje nekoliko puta godišnje, a glavne teme su im priprema proslave Antonje, te obnova. Župa je jako ponosna na svoj mješoviti zbor, koji je prema riječima župnika u kontinentalnom dijelu otoka jedan od boljih. Zanimljivost vezana uz zbor je i ta što ima više muških nego ženskih glasova.
Posebno je svečano u župi za blagdan sv. Antuna, odnosno, kako to ovdje kažu, sv. Antona. Sama proslava se naziva Antonje. Župa se za proslavu svog zaštitnika priprema višednevnom duhovnom obnovom. Ove godine će je voditi kancelar Krčke biskupije vlč. dr. Slavko Zec. Na proslavi sv. Antona, osim domaćih vjernika, okupe se i oni iz susjednih sela. Nakon jutarnje mise oko crkve ide procesija s kipom sv. Antuna, a još jedna misa je u poslijepodnevnim satima. Blagdan se obilježava i narodnim veseljem, te svečanim ručkom u Dobrinju. Od drugih svetaca u župi se posebno slavi i sv. Ivan Krstitelj, a i sv. Ana je mali polublagdan, jer je Ana jedno od najčešćih imena u župi. Vezano uz imena, župnik ističe da je od ženskih imena još često ime Marija i Kate, a žensko ime je i Ante, Antica, dok su od muških imena najviše zastupljeni Anton, Ive, Ivan i Josip.
Župljani redovno sudjeluju na hodočašću Krčke biskupije na Trsat. Ovo hodočašće je na prvu nedjelju u listopadu ustanovio još biskup Srebrenić. U rujnu ove godine župljani se spremaju i na hodočašće u Mariju Bistricu, prigodom kojeg planiraju posjetiti i Zagreb. Od vjerskog tiska u župi se najviše čita “Kvarnerski vez“, potom “Glas koncila“, te list “Marija“. Župnik obično o blagdanima podijeli župljanima i drugi vjerski tisak.
Tijekom povijesti selo je dalo mnogo zaslužnih svećenika. Među njima treba spomenuti Ivana Justinića, koji je 1742. godine počeo glagoljicom pisati II. bratovštinsku knjigu sv. Antona Padovanskoga, potom Josip Gržetić (1837-1896), koji je bio književnik i sudionik hrvatskoga narodnog preporoda, Ivan Kirinčić (1912-1995), Franjo Duda (1912-1979). Mnogi od njih bili su poznati u biskupiji, dekani. Danas su iz župe dva svećenika. Dinko Justinić, župnik u Njivicama, i dr. fra Bonaventura Duda, poznati bibličar, koji je među župljanima poznat kao “otac Roko“, prema svom krsnom imenu. Iz župe potječe i akademik dr. Petar Strčić.
Bratovština sv. Antona, koja je dala sagraditi prvu crkvu, osnovana je 1666. godine u Dobrinju na inicijativu vjernika većim djelom iz Krasa. Oni su dali sagraditi i kapelu sv. Jurja na obližnjem brdu. Od te kapele su ostale ruševine podno kojih je sagrađeno groblje. Na groblju, koje je ujedno i najviše groblje na cijelom otoku, na oko 300 m, nedavno je sagrađena kapela-mrtvačnica, koja ima i hladnjak, što je rijetkost u manjim mjestima otoka. Vezano uz bratovštinu, u arhivu župe nalazi se knjiga “Bratovštine sv. Antona“ pisana na glagoljici. Knjiga je restaurirana zahvaljujući HAZU, a sadrži uglavnom financijske podatke, pa pokazuje gospodarski dio osnovice ovoga dijela Krka, no omogućuje uvid i u druga područja života druge polovice 18. st. na tom dijelu otoka.
Na području župe nalaze se i dvije kapelice, kako ih nazivaju, poklončići ili kraj putaši. Jedna je obnovljena zahvaljujući ak. Petru Strčiću. Drugoj kapelici sa starim glagoljskim
natpisom predstoji obnova. Osim navedenoga, u Krasu na križanju četiriju cesta, 1911. godine podignut je kameni križ, koji je obnovljen 2000, u godini Velikoga jubileja.