Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Medicina u svjetlu vjere
 
HIPNOZA - ISTINE I ZABLUDE

Piše: Petar Bilić, dr med., specijalizant psihijatrije Psihijatrijske bolnice Vrapče
 

Ovu stranicu uređuju članovi Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva.

Stariji muškarac drži u ruci džepni sat i njiše ga ispred očiju mlade žene. Fiksirala je svoj pogled u sat, prateći njegovo ljuljanje. Trenutak poslije ona je u poluležećem položaju, potpuno opuštena, zatvorenih očiju monotono odgovara na pitanja koja joj postavlja hipnotizer.

Ovakvu smo sliku svi vidjeli na filmovima, no izgleda li ona doista tako?

Prema hipnozi nitko nije ravnodušan, kako ljudi, tako ni liječnici, pa niti psihijatri. Mnogi su u strahu od hipnoze, no koje mjesto hipnoza zauzima u suvremenom svijetu i da li se uopće koristi? Pretraživanjem internetske tražilice Google možemo dobiti preko 650.000 stranica gdje se spominje hipnoza.

Hipnos je u starogrčkoj mitologiji božanstvo sna, brat blizanac Tanatosa (smrti) i otac Fantasa. Tehnike hipnoze korištene su u Kini prije više od 5000 godina, zatim u Egiptu i staroj Grčkoj. U novijoj povijesti hipnoza se spominje uz austrijskog liječnika Friedricha Antona Mesmera (1734.-1815.) pod nazivom mesmerizam i animalni magnetizam. Naziv hipnoza prvi uvodi škotski liječnik James Braid (1795.-1860.).

Hipnoza je po definiciji: sugestijom izazvano stanje, slično snu ili polusnu, praćeno podčinjavanjem volje spavača volji uspavljivača. Druga, slična, definicija govori da je hipnoza stanje pojačane sugestibilnosti, gdje je smanjena širina i povećana dubina koncentracije.

Bitno je naglasiti kako je hipnoza stanje pojačane sugestibilnosti, stanje izazvano sugestijom. Odmah se nameće zaključak kako moramo biti sugestibilni da bismo bili hipnotizirani, moramo pristati na hipnozu, dozvoliti da budemo hipnotizirani, te se ne trebamo bojati kako nas se olako može hipnotizirati.

Neki su ljudi više, neki manje sugestibilni, također kod nekih se ljudi može postići manja, kod nekih veća dubina hipnoze. Znanstveno su razvijene ljestvice-skale za mjerenje hipnotičke sugestibilnosti – jedna od njih je Stanfordova skala, kojom je izmjereno da je velika većina ljudi srednje sugestibilnosti (između 5 i 7 bodova od 12). Također, treba naglasiti da je sugestibilnost danas često korištena, preko mass-medija (TV, radio) putem brojnih reklamnih poruka. Nastoji se smanjiti širina, povećati dubina koncentracije, nastoji se nametnuti potrošački mentalitet, suziti vidokrug na materijalna bogatstva, „hipnotizirati“  a da toga možda i nismo svjesni, niti smo o tome razmišljali.

Osim što se hipnoza često koristi u svagdašnjem životu a da to niti ne znamo, koje su stvarne indikacije medicinske hipnoze? Hipnoza se koristi s različitim stupnjem uspjeha u odvikavanju od pušenja, kontroli debljine, tjeskobe, psihosomatskih poremećaja. Poznato je također da je uspješna kod borbe protiv kronične boli, boli kod tumorskih oboljenja, boli pri operacijskim zahvatima, porodima, stomatološkim zahvatima. Bolesnici se pomoću hipnoze lakše relaksiraju, te je tako uspješna kod fobija i anksioznih stanja. Treba biti objektivan i naglasiti kako hipnoza ne nalazi svoje mjesto kao prva linija liječenja, nego joj je najveće značenje kao potporna terapija.

Hipnoza nije pogodna za osobe koje su osjetljive, koje imaju problema u testiranju realiteta, koje su bazično nepovjerljive, paranoične, koje ne podnose predavati kontrolu, opsesivno-kompulzivne osobe.

U zaključku možemo istaknuti kako su razni oblici hipnoze u današnjem životu mnogo korišteniji nego što  mislimo. Dapače, moguće je da već živimo u transu, za koji nam je  potrebno „buđenje“! S druge strane, može se konstatirati kako se hipnoza ne koristi dovoljno tamo gdje bi mogla imati uspjeha, kao potporna terapija kod poremećaja koji su navedeni u tekstu.

 


1999-2020 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

 

U suradnji s