Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Antun i Hrvati
 
Postojano unatoč nedaćama

Piše: Drago Bedeničić

Župa sv. Antuna Padovanskoga u Našicama

Povijest župe
Našice se prvi put spominju u povelji kralja Andrije II. pod imenom Nekche pod konac 1229. godine, a ime su dobile po rječici Našici.

Franjevci u Našice dolaze između 1275. i 1285. godine. Pripadali su Zagrebačkoj kustodiji i Ugarskoj provinciji sv. Marije. Najprije je to bila mala postojbina, da bi u 14. stoljeću prerasla u samostan u kojemu su se održavali i provincijski kapituli (1321.).

U srednjem vijeku franjevci su organizirali rad škole za duhovnu i svjetovnu mladež. Najprije je tu bio novicijat, a zatim i studij filozofije i teologije, sve u službi pripravljanja mladih franjevaca za svećeništvo.

Turci su 1532. godine osvojili Našice, no franjevci su i dalje u samostanu. Uskoro su ga prepustili članovima Bosne Srebrene, koje su Turci 1596. godine protjerali jer su podržavali ustanike. Godine 1600. u samostanu stanuju Turci, a crkva je bez krova. Tek 1620. samostan je ponovno otvoren, obnovljena je crkva i samostan. Kad su Turci 1687. napustili Našice, spalili su samostansku crkvu. Ostali su samo goli zidovi, a spašena je slika svetoga Antuna, naslikana 1685., koja se i danas čuva na glavnom oltaru.

Obnova crkve

Odlaskom Turaka trebalo je obnoviti samostan i crkvu. Obnovljena je stara gotička crkva, a svečano ju je 14. rujna 1707. posvetio zagrebački biskup Martin Brajković.

Svaka nova obnova utjecala je na unošenje baroknih elemenata. Između 1763. i 1765. crkva je barokizirana i samostan barokno uređen. Podignuto je pet baroknih oltara; po ljepoti se ističe oltar sv. Križa, podignut 1772. darežljivošću grofa Josipa Pejačevića. Sav inventar: glavni oltar, oltari u lađi, oratorij, orgulje, korske klupe, klecala, baroknog su i rokoko stila.

Tijekom 18. stoljeća smanjen je broj župa kojima su franjevci upravljali. Godine 1785. samostanska je crkva proglašena župnom, a već 1789. godine, kraljevskim dekretom, našički samostan postaje javnim bogoštovnim objektom.

Aktivnosti i stradanja

U 19. st. franjevački samostan više u svojoj sredini nema školstvo, ali je zato osnivač raznih vjerskih bratovština i organizacija s ciljem očuvanja nacionalne svijesti. Franjevci su bili jedini nositelji duhovnih, društvenih i kulturnih događanja sve do 20. stoljeća, kada uz njih građanstvo postupno preuzima tu ulogu.

U vrijeme 1. svjetskog rata (1918.) sve aktivnosti prestaju, a crkva ostaje bez crkvenih zvona, koja su pretopljena u topove, ali su u povodu obilježavanja tisuću godina Hrvatskog kraljevstva 1925. godine nabavljena nova. Pred 2. svjetski rat franjevci organiziraju mnoge katoličke bratovštine i akcije, a u ratu su oštećeni i samostan i crkva, koja je 1963. godine obnovljena.

Crkva i samostan ponovno su stradali 20. rujna 1991. godine tijekom Domovinskog rata, kada je izgorio toranj s crkvenim zvonima i veliki dio krovišta crkve i samostana. Sve je brzo obnovljeno i nabavljena su i nova zvona, koja je 25. listopada 1992. blagoslovio kardinal Franjo Kuharić.

Župa danas
Do dana današnjega rad u župi je usko vezan sa životom i aktivnostima fratara u samostanu. Franjevci su tijekom svih stoljeća nastojali svojim djelovanjem pridonijeti boljem vjerskom životu ovoga kraja. 2004. smanjena je župa odlukom biskupa mons. Antuna Škvorčević.

Danas je ova župa poznata u okolici – ne samo po svetome Antunu – nego po raznovrsnosti pastoralnih aktivnosti i mogućnosti koje nudi vjernicima da se i sami uključe u život župne zajednice.

Župnik fra Ivan Mikić, župni vikari fra Ivan Bošnjak, fra Antun Dodić te gvardijan samostana fra Dragutin Bedeničić na raspolaganju su vjernicima u svim zahtjevnim pastoralnim i apostolskim obvezama.

Osim njih, u župni rad su uključeni i brojni laici: voditelji zborova, orguljaši, kateheti, izvanredni djelitelji svete pričesti, čitači, te stručne osobe koje se povremeno uključuju u pripravi tečajeva za brak.

Dnevno se u župnoj crkvi slave dvije svete mise, a blagdanima jedanaest (uključujući i okolne kapelice). Na svetim misama nedjeljom sudjeluje i do dvije tisuće vjernika. Vjernici imaju svakodnevno mogućnost pomirenja s Bogom po sakramenatu svete ispovijedi, a u jaka liturgijska vremena se priređuju pokornička bogoslužja. Sakramenat krštenja se podjeljuje svake nedjelje za vrijeme svete mise u 11:00 sati ili nakon nje.

Vjeronauk u školama predaju laici, a ukupno ga pohađa preko 80% učenika.

Župni vjeronauk se održava samo za pripravnike za pristup sakramentima sv. ispovijedi i pričesti, te za pripravnike za primanje sakramenta sv. potvrde. Vjeronauk se održava u Našicama, te u svakoj filijali.

Rad s mladima se organizira kroz susrete Frame i vjeronauk za mlade. Ukupno je na ovim susretima preko 60 mladih.

Rad s odraslima
Raznovrsne su grupe za odrasle vjernike koji žele neprestano produbljivati svoju vjeru. Održavaju se susreti s HKLD, zatim susreti s medicinskim sestrama, prosvjetnim djelatnicima. A uz njih se još uvijek nađe netko i od ostalih odraslih.

Svakako znakovito mjesto u župi ima Franjevački svjetovni red sa svojim brojnim članovima i aktivnostima koje sami poduzimaju.

U župi postoje biblijske grupe. Biblijski sat održava se nedjeljom poslije večernje sv. mise. Na susretu sudjeluje 60-ak članova (svih profila, zanimanja i godina). Biblijski sat održava se i u Donjoj Motičini, gdje se okupi preko 30 članova.

U župi se održavaju tečajevi priprave za kršćansku ženidbu od jeseni 1985. godine. Tečajevi se održavaju u proljeće (2 tečaja) i jedan tečaj u jesen. Priprema ih ekipa: 4 svećenika, 2 liječnika i psiholog.

Iako ne postoje specifični obiteljski susreti, ipak postoji susret s roditeljima kroz roditeljske sastanke (i u župi i na filijalama).

Uvijek se u korizmi i u jesen organiziraju dani bolesnika. Tom se prigodom organizira sveta ispovijed i slavljenje svete euharistije, te sakramenat bolesničkog pomazanja. Poslije euharistije u samostanskoj blagovaonici bude zajedničko druženje. U rad s bolesnicima spada i redovita nedjeljna misa u bolnici.

Ostale aktivnosti
U prostorima samostana održavaju se povremeno prigodne izložbe i sl., a u samostanskoj crkvi barem nekoliko puta godišnje održavaju se prigodni koncerti. U hodniku uz crkvu uređen je sakralni muzej.

Na lokalnoj radiopostaji fratri uređuju i vode tjedne emisije vjerskoga sadržaja, kao i prigodom pojedinih blagdana.

Osim toga, postoje redovite mise za domovinu uz Dan državnosti, Dan zahvalnosti, Dan neovisnosti, uz druge različite dane, npr. vatrogasaca, policije, liječnika i medicinskog osoblja, sjećanja na bleiburške žrtve i td.

Na svim tim susretima nazočni su i članovi gradskog poglavarstva, članovi različitih udruga, a i ostali vjernici. Osobito je značajno da se kroz nekoliko godina na neki način već ustalio tzv. franjevački tjedan u kojem se kroz nekoliko dana na različite načine prije Antunova iznosi bogato blago franjevačke opstojnosti u Našicama, a i šire.

U pastoral javnosti i kulture svakako se uklapa i otvaranje župnih web stranica (zupa-nasice1.hr) koje su otvorene prošle jeseni.

 


1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

 

U suradnji s