Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Božićna abeceda
 
BOŽIĆNA ABECEDA
 

Advent
Latinski Adventus, a znači dolazak. Hrvatski: Došašće. Označava vrijeme od četiri tjedna, odnosno četiri nedjelje, liturgijske priprave pred blagdan Božića.

Božić
Mali Bog. Blagdan rođenja našega Spasitelja Isusa Krista, u Betlehemu.

Cvijet
Prisutnost božićnih zvijezda u crkvama i domovima u vrijeme Božića, potječe iz jednoga mjesta u Meksiku. Prema legendi, mještani su običavali ispred jaslica u crkvi na Badnju večer ostavljati darove. Jedan dječačić, odveć siromašan da bi išta poklonio, ostao je u molitvi klečati vani na snijegu. Legenda kaže kako je na mjestu na kojemu je klečao smjesta izrasla prelijepa biljka grimiznih listova. Dječak ju je unio u crkvu i darovao malom Isusu.

Čestitke
Prve su se tiskane božićne čestitke pojavile 1843. u Londonu. Još uvijek Božić potakne mnoge na pisanje čestitki, tako da su pošte tih dana pretrpane. Ipak, u posljednje vrijeme se sve češće koriste nova sredstva dopisivanja, kao što su Internet i mobilna telefonija.

Drvo
Tradicija kićenja božićnog bora započela je u Njemačkoj krajem 15. stoljeća. Uskoro se bor stao pojavljivati u kršćanskim domovima, kao simbol Spasiteljeva dolaska. Kao ukras koristile su se najprije jabuke, koje su kasnije zamijenjene malim bijelim hostijama, a kasnije svijećama i licitarima u obliku zvijezda, anđela, srdaca, cvijeća i zvona.

Egipat
Da bi izbjegao srdžbu i opasnost što je dolazila od kralja Heroda, Josip uzima Mariju i novorođeno Dijete te s njima odlazi u Egipat da se onamo skloni.

Franjo Asiški
Vezano uz ovoga dragog sveca je uređenje božićnih jaslica. On je u blizini mjesta Greccio u noći pred Božić 1223. postavio žive jaslice. Uz pomoć mjesnog puka izradio je jaslice od slame i kraj njih postavio živog magarca i vola. O ponoći je u jasle postavio živo dijete, koje je predstavljalo maloga Spasitelja. Prvi životopisac sv. Franje Asiškoga, Toma Čelanski, ovako to živahno opisuje: “Pripravljene su jaslice, donesena je slama, dovedeni su vol i magarac. Čast se ondje iskazivala jednostavnosti, uzvisivalo se siromaštvo, preporučivala se poniznost, a Greccio kao da postade novi Betlehem. Noć, rasvijetljena poput dana, bijaše ugodna i ljudima i životinjama.”

Gaudete
Treća nedjelja Došašća ili nedjelja radosti. Nazvana je ovako po ulaznoj pjesmi u misu čiji je tekst: Radujte se (= Gaudete) u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Blagost vaša neka je znana svim ljudima! Gospodin je blizu! (Fil 4, 4-5) Izvanjski znak ove nedjelje je ružičasta boja. Svećenik oblači misnicu ružičaste boje, a na adventskim vijencima pali se svijeća iste boje.

Hrvatski Božić
Božić kao najdraži blagdan mnogim narodima posebno je oblikovao i hrvatske vjernike. Bolje reći, vjernici Hrvati su proslavi ovoga blagdana pridodali mnogo toga vlastitoga te se s pravom može govoriti o Hrvatskom Božiću. Spomenimo samo posebne božićne običaje, jela, a napose prelijepe božićne pjesme.

Imela
Lijepi prirodni ukras zbog svojih zelenih grančica i lijepih bijelih kuglica. To je u zimskim hladnim danima, uz borove, bio jedini ukras koji se mogao pronaći u prirodi.

Jaslice
Jedan su od najpopularnijih kršćanskih običaja. Bez obzira na to kako se nazivaju u različitim europskim jezicima (primjerice: engleski – Nativity scene; francuski: creche; talijanski: presepio; španjolski: nacimiento; njemački – Krippe), razvile su se kao oblik umjetnosti, kao i simbol Kristova rođenja. Najraniji su se prizori jaslica pojavili u 4. stoljeću: bili su to prizori isklesani na kamenim kovčezima, naslikani na zidovima rimskih katakomba, odnosno izvezeni na liturgijskoj odjeći. No, upravo je naš dragi sveti Franjo oživio čitav prizor iz jaslica u pećini nedaleko od talijanskoga grada Greccija, godine 1223.

Kraljevi
Tradicija spominje poklonstvo triju poganskih mudraca novorođenom Djetetu Isusu te im spominje imena: Gašpar, Melhior i Baltazar.

Lamete
Veoma čest ukras na božićnim drvcima, a osobito u kombinaciji sa svjetiljkama. Uska nit od srebrnog ili zlatnog papira ili staniola.

Magarac i vol
Prema tradiciji koja prikazuje jaslice u kojima se rodio naš Spasitelj, u štalici su bile i ove dvije životinje. Kasnije su, vezano s time, nastale i mnoge lijepe priče, a naša bogata tradicija božićnih pjesama također spominje voleka i osleka.

Nevina dječica
Prema izvještaju Mt 2, 16-18, Herod je u bolesnoj ljubomori što je rođen “Kralj židovski” dao poubijati svu djecu u Betlehemu i okolici, od dvije godine naniže.

Obitelj
“Sveta obitelj”, naziv za skupinu u kojoj su Marija Bogorodica, Isus (najčešće prikazan kao dječak) i sveti Josip. Blagdan Svete obitelji slavi se po kalendaru u nedjelju između Božića i Nove godine.

Pšenica
Običaj što se veže uz blagdan sv. Lucije mučenice iz III. stoljeća (13. prosinca), a sastoji se u tome da se u lijepe ukrasne posudice natopi pšenica, koja u toplini doma nabubri, isklija i iznikne do jarko zelene boje. Pšenica je simbol života, a posebno će doći do izražaja u božićnoj noći uz zapaljene svijeće.

Radost
Jedno od glavnih obilježja betlehemske noći je radost i pjesma neba i zemlje, anđela i pastira.

Stjepan, prvomučenik
Bio je jedan od sedmorice đakona u počecima Crkve. O njegovu djelovanju i mučeništvu možemo čitati u novozavjetnoj knjizi Djela apostolska. Židovske su ga starješine, razjareni njegovim riječima i ugledom u narodu uhitili, lažno optužili, izveli izvan grada i pogubili kamenovanjem. Umirući, bilježi Sveto pismo, Stjepan je klicao: “Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!” Sudbina mu je bila vrlo slična Isusovoj.

Štalica
Ona je simbol bijede i skromnosti. Isus, ulazeći u naš život i preuzimajući našu sudbinu, ulazi u bijedu i nevolju ovoga svijeta. Bog dolazi bez pokazivanja časti i slave i “nastani se među nama”.

Tamjan, zlato i smirna
Ovo su darovi što su ih trojica mudraca (kraljeva) donijela novorođenom Djetetu-Kralju na dar.

Ukras
Radost Božića izražava se na različite načine, a jedan od najčešćih je kićenje crkava, oltara, domova, a u posljednje vrijeme sve više i gradskih trgova i ulica. Jedan od najčešćih ukrasa jesu svjetlo, zatim kuglice, lamete i razni drugi blještavi predmeti.

Vijenac
Adventski vijenac je izrađen od snopa slame ili borovih grančica te ukrašen. Rese ga četiri ljubičaste ili ružičaste svijeće kao simbol četiriju nedjelja Adventa.

Xmas
Kratica za Božić koja se danas ponekad pojavljuje u engleskome jeziku, Xmas (puni engleski naziv jest Christmas, op. prev.).

Zornice
Rane mise koje se slave rano u zoru kroz sve dane Adventa, osim u nedjelju.

Žaruljice
Neizostavni dekor blagdanskih božićnih dana. Mnogi naši gradovi, ulice i domovi, a u novije vrijeme i crkve, okićene su nebrojenim mnoštvom malih treptećih, pa čak i “glazbenih” svjetiljki. Sve nas to upućuje na ono davno betlehemsko svjetlo koje je trojicu mudraca dovelo do Isusa.

 


1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

 

U suradnji s