Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
S Marijom kroz crkvenu godinu
 
BEZGREŠNO ZAČEĆE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Piše: Zvonimir Zlodi
 
Svetkovina - (8. prosinca)

Ulazna pjesma

Radujem se u Gospodinu, radujem, duša moja kliče u Bogu mojemu, jer me odjenu haljinom spasenja, zaogrnu me plaštem pravednosti kao nevjestu, urešenu nakitom.

Crkvena godina počinje prvom nedjeljom Došašća, a ono ukazuje na skori dolazak Spasitelja – Božić. Priprema je, dakle, na taj velik i radostan događaj u našem zemaljskom životu. U isto vrijeme, 8. prosinca, Crkva slavi svetkovinu “Bezgrešnog začeća bl. Djevice Marije”, i tako nas i preko Bezgrešne na poseban način vodi k Isusu Kristu, kojega je ona porodila i darovala svijetu. Riječ je ovdje upravo o toj znakovitoj svetkovini, prvoj u crkvenoj godini.

Od pradavnog vjerovanja do proglašenja dogme

O pučkom štovanju Marijine Bezgrešnosti od njezina začeća ima tragova već u prvim stoljećima poslije Krista. Mora se ipak priznati da ni sama Crkva ni teolozi kroz dugi niz stoljeća ništa ne govore o toj njezinoj povlastici, iako je već na trećem općem crkvenom saboru u Efezu 431. definirano da je Marija Bogorodica, Božja Majka. Doduše, crkveni oci Mariju uzvisuju takvim ukrasnim pridjevima da na neki način potvrđuju uzvišeno poimanje što ga je puk o njoj imao, no to još nije izričit govor o njezinu Bezgrešnom začeću. Teolozi se pitanjem o toj Marijinoj povlastici ne bave gotovo do konca 11. stoljeća. Tek se tada engleski benediktinac Eadmer († oko 1134.) javlja svojom “Raspravom o začeću bl. Djevice Marije”, u kojoj ne samo odlučno brani puk Božji u njegovu slavljenju Bezgrešne nego i samu istinu, nauk da je doista od trenutka svoga začeća očuvana od “istočnoga grijeha”. Njegova je znamenita izreka: “Bog je to mogao učiniti, htio učiniti i učinio.”

Tada su se probudili i drugi teolozi. Nastaju velike i žučne rasprave o Marijinoj Bezgrešnosti, tj. kako je uopće mogla biti začeta bez grijeha kada Isus Krist još nije na križu otkupio čovječanstvo od đavlova ropstva, pa tako ni Mariju. Za rješenje toga mučnog pitanja najzaslužniji su franjevci, a posebice bl. Ivan Duns Scot († 1308.), koji opširno obrazlaže kako je to ipak moguće: Bog je unaprijed očuvao Mariju od istočnoga grijeha, dakle Bezgrešnom, po predviđenom otkupiteljskom činu na križu Isusa Krista, njezina Sina.

Franjevci su i općenito najviše zaslužni za štovanje Bezgrešne. Opći franjevački sabor već 1263. uspostavlja blagdan Bezgrešne za čitav red, a franjevac papa Siksto IV. (1414. – 1484.) uspostavlja taj blagdan u rimskoj biskupiji s vlastitom misom i časoslovom. Štoviše, bulom “Grave nimis” izjavljuje da su tvrdnje onih koji o Bezgrešnoj uče drugačije nego Crkva “krive, pogrješne i protivne istini”, te takvima prijeti i ekskomunikacijom. Znamenita, pak, franjevačka veleučilišta u Europi naređuju svojim doktorima i učiteljima da pod zakletvom pristanu na mišljenje onih koji zastupaju Marijinu Bezgrešnost. S vremenom i drugi poznati crkveni znanstvenici i govornici javno potvrđuju istinitost učenja o Bezgrešnoj.

Proglašenje dogme

Imajući sve to u vidu, kao i mnoge druge doprinose u prilog Marijina Bezgrešnog začeća, papa Pio IX. odlučuje definitivno staviti točku na svako raspravljanje o tom pitanju, pa uspostavlja dvije komisije, teologa i kardinala, sa zadatkom da ga prouče i provjere je li došlo vrijeme za proglašenje dogme. Kada se za to od 603 biskupa svijeta njih 564 izjavilo pozitivno, papa je 8. prosinca 1854. bulom “Ineffabilis Deus” svečano proglasio tu dogmu (vjersku istinu). Tom je prigodom zabilježeno da se tomu obradovao čitav vjerni puk, kao nekoć kada je Efeški sabor 431. definirao, kako je već spomenuto, da je bl. Djevica Marija Bogorodica, Majka Božja.

O stogodišnjici tog događaja papa Pio XII. objavljuje encikliku “Fulgens corona”, u kojoj posebno naglašava kako je Marijino Bezgrešno začeće posebna i izuzetna Božja povlastica, koja se, uz glas svetih otaca i čitave Crkve, temelji na Božjoj objavi, Svetom pismu.

S Bezgrešnom ususret Božiću

Obnovom liturgijskog kalendara nakon II. vatikanskog sabora, 14. veljače 1969., Bezgrešno začeće Marijino slavi se kao svetkovina na dan 8. prosinca. Tijekom Došašća, kada se vjernici pripremaju na Božić – dan rođenja Sina Božjega za spasenje svega svijeta, Bezgrešna ga, dakle, prethodi kao zora, zora skorašnjega “Mladog Sunca s visine, koje obasjava one što sjede u tami i sjeni smrtnoj, da upravi noge naše na put mira” (Lk 1, 79). Bezgrešna upućuje na Isusa i k njemu vodi. Doskora će ga i pokazati svemu svijetu u svome majčinskom krilu. Time ta svetkovina, po sebi otajstvena, dobiva svoje puno i uzvišeno značenje. Dok se u Došašću ide ususret Gospodinu koji dolazi kao svjetlo u noći, Bezgrešna je uzor kako se utjelovljena Riječ Božja očekuje i prihvaća. Istinskom vjerom i čistim srcem!

Zborna molitva

Bože, ti si po zaslugama smrti svoga Sina unaprijed oslobodio od svake ljage grijeha začeće Djevice Marije i tako pripravio dostojan stan svome Sinu. Po njezinu zagovoru daj nam da čista srca dođemo k tebi.

 


1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

 

U suradnji s