Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Mala kateheza
 
Očenaš

Piše: Vladimir Vidović
 

Sažetak svega Evanđelja

Određeni obrasci ljudskog ponašanja uče se oponašajući druge i ono što oni či-ne. Posebno mjesto u životu svakog vjer-nika zauzima Molitva Gospodnja ili Oče-naš. Prisjetimo se trenutka kako smo nau-čili tu molitvu. Ne znamo vrijeme kada je to bilo, netko je bio malo stariji, netko mlađi, ali se obično učenje prvih molitava veže uz baku ili mamu. Naše drage bake moliteljice, učile su nas prve molitve. Zasi-gurno važno mjesto u tom nizu zauzima i molitva koja je nazvana Molitvom Gospod-njom ili još jednostavnije Očenaš, prema prvim početnim riječima. Ponavljali smo je napamet, vjerujući da oni koji nas uče znaju sadržaj, da mole ono što im je na srcu i da izriču u njoj svoje osobno iskus-tvo. Vrlo je simpatično gledati malu djecu, kako se sva važna, bore s izgovorom svih riječi. Zaista je jako lijepo i pohvalno vidjeti kako oni najmanji znaju moliti i s kojim žarom izgovaraju riječi, a da možda, i nisu svjesni značenja izgovorenoga. Tako smo uplovili u rijeku molitve koja počinje, izvire od samoga Isusa i preko apostola teče tijekom stoljeća do nas.

Nauči nas moliti

Molitva Gospodnja ili Oče naš je molitva koju nas je naučio moliti sam Isus. U dvama evanđeljima, po Mateju i Luki nalazi se zapisano kada i kako je nastala molitva. U Matejevom evanđelju Očenaš se nalazi u sklopu Govora na gori (Mt 6,5-15), a u Lukinom u izvještaju o Isusovu putu u Jeruzalem (Lk 11, 1-13). Apostoli su često viđali Isusa kako moli, i tom jednom prilikom zamolili su ga da ih on sam pouči kako će moliti i tada je nastala Molitva nad molitvama. U Evanđeljima postoje brojni zapisi kako, gdje i kada Isus moli. Zadivljuje Isusova molitva, jer Isus nije samo učitelj molitve, nego je on sam molitva, on živi svoju molitvu. Kada su tražili Isusa da ih nauči moliti, apostoli su očekivali jedan noviji molitveni obrazac, sličan onima koji su već postojali, pogotovo u židovskoj tradiciji. Dobili su nešto potpuno novo, dobili su molitvu koja nije molitveni obrazac, već molitva koja je život, koja zahvaća cijelu osobu, koja je vrlo zahtjevna. Jedini način da je shvatimo jest da joj se prepustimo, da nas nosi jer ćemo tek tada shvatiti tajnu molitve, a to je život s Isusom.

Brojni crkveni oci, prepoznali su važnost ove molitve, tako da su u svojim djelima rado ko-mentirali pojedine zazive Očenaša. Tertulijan će reći da je Očenaš "sažetak svega Evan-đelja", a sv. Augustin nam govori, kada bismo pretražili sve molitve u Sv. Pismu, da ne bismo našli ništa od onoga što nije sadržano u Molitvi Gospodnjoj. Veliki crkveni naučitelj sv. Toma Akvinski za molitvu Gospodnju kaže da je to najsavršenija molitva.

U Očenašu ne samo da molimo sve ono što s pravom možemo željeti, nego i redoslijed po kojem treba željeti, tako nas ova molitva ne uči samo tražiti, nego i oblikuje sve naše osje-ćaje.

Dvije različite predaje o nastanku Očenaša

Molitva Gospodnja zapisana je u dvama Evanđeljima, kod Mateja i Luke. Nalazi se u potpuno različitom kontekstu, stavljena je u dva različita trenutka, na dva različita mjesta i u dva oblika. Uočavamo da je molitva sastavljena od dva dijela, prvi dio upućen je na Boga, a drugi dio odnosi se više na ljudske potrebe. Postoji velika sličnost s Deset Božjih zapovijedi, tamo se prve tri zapovijedi odnose na Boga, a ostalih sedam upravljene su izravno na čovjeka. Kod evanđelista Luke Molitva Gospodnja postavljena je piramidalno, na vrhu je Otac, ispod, njegovo dvostruko dobro: Ime i Kraljevstvo nebesko, a na kraju nalaze se tri prošnje koje zahvaćaju najvažnija čovjekova područja zemaljske opstojnosti: dnevni kruh, otpuštenje grijeha i izbavljenje od napasti. Luka ima pet prošnji, što podsjeća na Pet knjiga Mojsijevih, Petoknjižje, odnosno na Zakon ili na pet knjiga psalama, dok kod Mateja nalazimo sedam prošnji, što je broj savršenstva. Njegovo evanđelje ima pet Isusovih besjeda koje zajedno s dijelom o djetinjstvu i mukom, smrću i uskrsnućem čini sedam dijelova. I na taj nam način evanđelist želi pokazati da je Gospodnja molitva sažetak cijeloga evanđelja.

Očenaš u Lukinom evanđelju (11, 2b-4)

Oče!
Sveti se ime tvoje!
Dođi kraljevstvo tvoje!
Kruh naš svagdanji daj nam danas!
I otpusti nam grijehe naše:
Ta i mi otpustismo
svakom dužniku svojem!
I ne uvedi nas u napast!

Očenaš u Matejevom evanđelju (6, 9b-13)

Oče naš koji jesi na nebesima!
Sveti se ime tvoje!
Dođi kraljevstvo tvoje!
Budi volja tvoja
kako na nebu tako i na zemlji!
Kruh naš svagdanji daji nam svaki dan!
I otpusti nam duge naše
kako i mi otpustismo dužnicima svojim!
I ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od Zloga!

Koja je predaja izvornija?

S pravom se možemo pitati koja je preda-ja, po Mateju ili po Luki, prava odnosno izvornija? Pogotovo nas može zbuniti obrazac iz Lukina evanđelja koji je nešto kraći i nije u svakodnevnoj upotrebi, za razliku od Matejeva teksta, koji je ušao u svakodnevni život i koji izgovaramo skoro svaki dan, ponekad i više puta dnevno. Biblijska istraživanja ukazuju nam da su obje predaje izvorno Isusove, a da je svaki evanđelist zapisao predaju koju je našao u crkvama u kojima su nastala do-tična evanđelja. Ne možemo dakle govo-riti, o pravom ili krivom Očenašu, oba su točna i oba su vjerodostojno Isusova.

Evanđelist Luka ga je uskladio s grčkim duhom i upućen je vjernicima obraćenici-ma iz poganstva koji žive u grčkoj sredini. Matej čuva izvornu formu koju proširuje i prila-gođava za liturgijsku molitvu obraćenika iz židovstva, za koje i piše svoje evanđelje.

Ne treba nas zbunjivati to što je Molitva Gospodnja došla u dva molitvena obrasca. Uvijek je na prvom mjestu duh, a samo u drugome trenutku slovo, na prvome mjestu je sadržaj, a kasnije dolazi obrazac.

U molitvi Očenaša isprepliću se nebesko i zemaljsko, odnosno imamo stalnu napetost i dinamizam u samoj molitvi.

Prisutna je vertikala, molitva koja upućuje na Oca, ali istovremeno ne zanemarujući i one zemaljske čovjekove potrebe. Očenaš je molitva koja nas osposobljava da ostvarimo velike stvari, da se ne zaustavimo na sitnicama koje tražimo, da svoje želje i predviđanja uskladimo s Božjom voljom i poradimo da se kraljevstvo Božje ostvari.

Na čemu se temelji Isusova molitva?

Židovski rabin i štovatelj Isusa Krista, H.R. Aron, piše da je ova temeljna kršćanska molitva na mnogo mjesta proizašla iz osnovnih židovskih molitava. Posebno su dvije značajne: Kadiš (Sveta Molitva) i Šemoneh Esreh (Osamnaest blagoslova), nazvana jednostavno molitva (Tefilla).

Ekumenska molitva

Molitva Očenaš je idealno polazište i dodirna točka svih onih koji vjeruju u Krista te je na taj način velika ekumenska molitva. Usuđujem se reći kako bi molitvu Očenaša mogli moliti i pripadnici drugih religija, pogotovo židovstva te da bi ona mogla biti polazište za međureligijski dijalog.

Sveti Franjo i Očenaš

Nedaleko od Asiza nalazi se prelijepo franjevačko samotište, Carceri, mjesto je to od kojega čovjeku zastaje dah, zbog veličanstvene ljepote i sklada prirode. Tamo je prema predaji sv. Franjo često zalazio, povlačio se u prirodu i razmatrao o Božjim stvarima. Jednom prilikom poveo je sa sobom nekog brata, kojemu je sveti Franjo predložio da provedu noć u molitvi. Rekao je neka mole Molitvu Gospodnju. Ujutro kada su se našli na dogovorenom mjestu, nestrpljivi brat je jedva čekao da se pohvali koliko puta je izmolio Očenaš. S nestrpljenjem je čekao odgovor Serafskog Oca i nemalo se iznenadio kada je čuo da je ovaj došao samo do prve riječi OČE.

Primjer je ovo kako ne trebamo olako shvaćati Molitvu Gospodnju, iako postoji opasnost da je samo izrecitiramo, a ne da je molimo. Jednostavno bismo trebali razmišljati svaki put o sadržaju izgovorenih riječi. Imati na pameti da je to molitva koju treba moliti svim srcem jer smo potaknuti spasonosnim zapovijedima i poučeni božanskim naukom.

Dok molimo Molitvu Gospodnju, moramo dati Bogu čast, dati svjedočanstvo vjere, biti spremni uskladiti svoju volju s Božjom, utvrditi nadu, odgovoriti na naše životno pitanje, ispovjediti svoje grijehe i tražiti božansku zaštitu.

Molimo i prebirimo

Dok slijedeći put budemo molili Očenaš, pokušajmo razumjeti svaku pojedinu riječ, dopustimo da snaga riječi odjekne u našem srcu i pokušajmo se što je više moguće suobličiti svim prošnjama koje svjesno izgovaramo. Neka molitva Očenaš izvire iz našega srca, molimo je bez žurbe i rastresenosti. Dopustimo da nam otkrije svoje neizrecive riznice i dragocjeno biserje, neka preobrazi naš život, jer tada nećemo izgubiti svoj kršćanski identitet.

Molimo zajedno

Crkva je tijekom svoje duge povijesti molila mnoge molitve, neke je prilagođavala novim vremenima, a neke su nestale iz upotrebe. Gospodnja molitva nam na prvi pogled može izgledati jednostavno i priprosto, ostala je uvijek ista, netaknuta i nepromijenjena. Stoga neka Očenaš bude naša dnevna molitva, molitva srca i duše, molitva cijeloga našega bića, izvor mira i snage u svim okolnostima i potrebama našega života. Molitva Gospodnja je škola molitve. Što budemo dublje ponirali u otajstvo Kraljevstva Božjega, u Isusove riječi i djela, dublje ćemo shvatiti i moliti Očenaš.

Zanimljivost

U Jeruzalemu postoji crkva posvećena Molitvi Gospodnjoj. Crkva Očenaša, nastala je u 4. stoljeću, sagradila ju je majka cara Konstantina, Jelena. Nastala je na mjestu gdje je Isus, prema predaji, naučio apostole molitvu Očenaš.

Današnji izgled crkva je dobila u 19. stoljeću. Tu se nalazi samostan klauzurnih sestara karmelićanki. Posebnost ove crkve je u tome što su postavljene ploče s Molitvom Gospod-njom na svim važnijim jezicima svijeta, ukupno na 123 jezika. Kamena ploča s hrvatskim prijevodom Očenaša nalazi se u samoj crkvi.

Molitva je iskreni razgovor s Gospodinom.
No, je li to uistinu svaki put tako?
Prepoznajemo li se u navedenomu mogućem dijalogu u Molitvi Gospodnjoj?!

Čovjek: Oče naš, koji jesi na nebesima …
Gospodin: Da?
Čovjek: Ne smetaj. Vidiš da molim.
Gospodin: Ali, zvao si me.
Čovjek: Zvao? Nikog ja nisam zvao. Samo molim: Oče naš, koji jesi na nebesima …
Gospodin: Evo, opet!
Čovjek: Opet što?
Gospodin: Pa zvao si me. Rekao si: Oče naš koji jesi na nebesima … Evo me. Što hoćeš?
Čovjek: Ali ja nisam ništa time mislio. To je samo svakodnevna molitva, shvaćaš?
Ja redovito molim Očenaš. Od toga se bolje osjećam.
To je kao kad obaviš neku dužnost, pa se bolje osjećaš.

 


© 1999-2020 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s