Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Sedmerac
 
VRIJEME TEČE, PROLAZI SVE?

Piše: Matija Antun Mandić
 

1. Što je to vrijeme?

Sasvim opće poimanje vremena predstavlja duboko i vrlo složeno filozofsko pitanje. Ukoliko govorimo o vremenu kao mjernoj jedinici dana, mjeseca i godine, onda bismo vrijeme mogli definirati kao jednu trenutno dogovorenu i opće prihvaćenu mjernu jedinicu, kao mjerilo života i događaja u svijetu. Te i takve mjerne jedinice mogu se i mijenjati jer i svatko od nas, uz ono osnovno i dogovoreno, ima i svoje vlastito računanje vremena. Na temelju toga, zaista bismo mogli reći kako je vrijeme jedna relativnost.

2. Kada se počelo računati vrijeme?

Vrijeme za nekoga ili za nešto počinje “otkucavati” od onog trenutka od kada taj netko ili nešto započinje svoje vlastito postojanje. Vrijeme općenito, ali i duljine vremenskih intervala (dan, tjedan, mjesec i godina), zasigurno se započelo računati već od “Adama i Eve”, jer vrijeme je u bitnom suodnosu s uređenosti, redom i skladom, što je već prvotna karak-teristika našega stvorenog svijeta. Na koji točno način su prvotno ljudi mjerili vrijeme, ne znamo, ali sigurno drugačijim mjernim jedinicama od onih koje mi poznajemo danas. Sigurno je da je protok vremena vezan uz izmjenu godišnjih doba, dana i noći te raznih drugih promjena u prirodi koji su, možemo reći, najjednostavniji način za praćenje protoka vremena.

3. Što je za nas vjernike vrijeme?

Ukoliko jasno razdvojimo “vjerničko vrijeme” od onoga općeprihvaćenog i nužnoga građanskog vremena, tada bi za vjernike, to njihovo vrijeme bilo sve ono što je povezano s ostvarivanjem ljudskog spasenja. Bog je nadvremenska stvarnost i tvorac “vremena spasenja”, koje započinje od trenutka kada su ljudi prvi put sagriješili te u kojemu se ostvaruje njegov već unaprijed određeni naum čovjekova spasenja. U tome kontekstu vrijeme bi za svakog kršćanina trebalo predstavljati jedan milosni ritam objave i ostvarenja toga Božjega vječnog nauma.

4. Od kada imamo današnji način računanja vremena?

Između velikog izbora kalendarskog računanja vremena koji se trenutno koriste, ipak je Gregorijanski kalendar najrašireniji po svojoj svakodnevnoj uporabi te je kao takav prihvaćen kao svojevrsni “međunarodni standard” građanskog računanja vremena i to gotovo u cijelome svijetu. Naime, papa Grgur XIII. je 24. veljače 1582. godine, bulom Inter Gravissimas, objavio reformu tada postojećega Julijanskog kalendara, što su odmah prihvatile sve tadašnje katoličke zemlje, protestantske nešto kasnije, a u 20. st. i mnoge pravoslavne.

5. Zašto je uveden Gregorijanski kalendar?

Gaj Julije Cezar uveo je 45. g. pr. Kr. jedinstveni kalendarski sustav računanja vremenskih intervala (poznatiji kao Julijanski kalendar), kao službeni kalendar Carstva, koji je 325. god., na saboru u Niceji, prihvatila i Crkva te se koristio u cijeloj Europi sve do 16. st. Kako ovaj kalendar, zbog problematike prijestupne godine, nije bio savršen i njegova se greška povećavala na jedan dan svakih 128 godina, astronomi su uočili potrebu stvaranja novog i nešto preciznijeg kalendara koji bi ujedno i korigirao akumuliranu vremensku razliku koja je nastala.

6. Je li ispravnije govoriti: “Nova i stara era” ili “Prije i poslije Krista”?

Oba pojma povezana su sa ritmičnosti, odnosno, protijekom vremena. I jedan i drugi pojam služe za označavanje jednoga vremenskog razdoblja, koje se opet razlikuje od drugoga i to po nekim bitnim odlikama. Dakle, terminološko značenje oba pojma ima svoju upotrebnu ispravnost ali, ukoliko uzmemo u obzir da je i sama osoba Isusa zaista stvarna povijesna ličnost, te političko-jezičnu propagandu u Hrvatskoj unutar razdoblja od 1945. do 1990. godine, mislim kako bi za hrvatsko-kršćansku terminološku tradiciju ipak bio prikladniji pojam “prije i poslije Krista”.

7. Kako će biti u vječnosti s obzirom na vrijeme?

U odnosu na vrijeme, vječnost možemo definirati kao negaciju vremenske ograničenosti i koju ona bitno nadilazi, kao vrijeme bez vremena. Jednostavnije rečeno, vječnost je nadvremenska stvarnost u kojoj vrijeme ne postoji. U Psalmu br. 90 to je vrlo slikovito prikazano riječima:…Tisuću je godina u očima tvojim kao jučerašnji dan koji je minuo, čime se želi naglasiti Božja transcendentnost i “trajanje” koje nadilazi svako ljudsko mjerenje. Kako će biti animirano to vječno trajanje, spada u područje eshatologije te bitno ovisi o Božjoj milosti i čovjekovoj slobodnoj volji, njezina prihvaćanja još za sadašnjega “svjetskog” vremena.

 


1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

 

U suradnji s