Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Antun i hrvati
 
MALA CRKVA I VELIKI SVETAC

Piše: Vladimir Vidović
 
CRKVA SV. ANTUNA U VINKOVCIMA

Na samom istoku Lijepe naše, u prostranoj slavonskoj ravnici, u gradu koji je ne tako davno nosio naziv Vrata Hrvatske, svoje mjesto i svoje štovatelje našao je i Svetac cijeloga svijeta, sveti Antun Padovanski.

Iz povijesti Vinkovaca

Samo gradsko područje Vinkovaca pokazuje kontinuitet stanovanja od ranog neolita pa do današnjeg vremena. Takvim neprekinutim životom na svom tlu može se iskazati vrlo malo gradova ne samo na ovom području nego i na čitavom europskom prostoru. Kao prvo značajno naselje u pisanim spomenicima spominje se rimski grad Colonia Aurelia Cibalae, a današnji Vinkovci nastali su na srednjovjekovnom naselju svetoga Ilije, koji se u današnje vrijeme slavi kao Dan grada. Austrougarski period Vinkovcima je ostavio vrlo lijepu baroknu jezgru, kada su Vinkovci bili središte Vojne krajine. U Domovinskom ratu Vinkovci su jako stradali, čije su posljedice i danas vidljive pogotovo u gospodarstvu.

Kada su franjevci konventualci došli u Vinkovce?

Samostan i crkva svetoga Antuna Padovanskog nalazi se pokraj srednjovjekovne crkve sv. Ilije na Meraji, iz 14. stoljeća, u samom središtu grada, na području župe svetih Euzebija i Poliona. Crkvom upravljaju i u samostanu žive franjevci konventualci, koji su u Vinkovce došli daleke 1937. kupivši posjed s kućom i dvorištem, koje su kasnije preuredili u samostan i kapelicu sv. Antuna. Samostan i kapelicu blagoslovio je 28. kolovoza 1938. đakovački biskup dr. Antun Akšamović, uz asistenciju vinkovačkog župnika, mons. Antuna Mitrovića, jednog od glavnih inicijatora za dolazak fratara i otvaranje samostana. Kapelica sv. Antuna, ili kako je Vinkovčani rado nazivaju, Mala crkva, postala je središtem okupljanja štovatelja sv. Antuna iz Vinkovaca i okolice.

Izgled crkve

Crkva je tijekom vremena doživljavala razne preinake i obnove, a svoj današnji izgled dobila je prilikom rekonstrukcije i obnove 1976/77. Kod spomenute obnove i rekonstrukcije odstranjen je niski strop, a potkrovlje je obloženo lamperijom. Tada je crkva postala ugodnom, prozračnom i "odahnula" je svojom visinom. Toranj crkve podignut je 1999. godine, iste godine napravljena je i nadstrešnica ili vanjski oltar za službu Božju u samostanskom dvorištu.

Pročelje kapelice ukrašava veliki mozaik, koji prikazuje svetoga Antuna s djetetom Isusom u naručju. Na cijeloj zidnoj plohi iza glavnog oltara nalazi se reljef od gipsa u zlatnoj boji, koji prikazuje sv. Antuna s Djetetom Isusom u zraku, s lijeve strane prikazuje Svečevu baziliku u Padovi, a s desne strane Malu crkvu u Vinkovcima s narodom Božjim kako izlazi iz crkve. Reljef je izradila umjetnica Ivana Curilović r. Ulman iz Osijeka 1977. godine.

U crkvi se nalazi i umjetnički vrijedan križni put od terakote, koji je izradila Alojzija Ulman prije 1967. godine; na svakoj postaji nalazi se u tehnici intarzije neprimjetan dugi križ, ispod kojega je u istoj tehnici naznačen i broj postaje.

Osam prozora oslikao je u imitaciji vitraja 1993. godine akademski slikar Tihomir Lončar iz Zagreba; pet prozora prema parku prikazuju neke trenutke iz života sv. Antuna: zapovijeda pticama, susret sa sv. Franjom, zapovijeda ribama, čudo s Presvetim, ukazuje mu se Dijete Isus, iscjeljuje mladićevu nogu, pronalazi srce škrca, oživljuje mrtva mladića, u isto vrijeme propovijeda na dva mjesta i njegove posljednje propovijedi s oraha. Tri prozora prema samostanu prikazuju franjevačke svece: Sv. Franju Asiškoga i sv. Klaru Asišku, sv. Maksimilijana Kolbea i sv. Elizabetu Ugarsku, sv. Nikolu Tavilića i sv. Leopolda Mandića.

U kapelici se nalazi i nekoliko kipova koji su postavljeni vjernicima na štovanje. Kipove sv. Jude Tadeja i svetoga Antuna u terakoti, koji se nalaze u dvorištu samostana, izradila je već spomenuta umjetnica Alojzija Ulman. Kipove Majke Božje, od drveta johe, i Presvetog Srca Isusovog izradio je umjetnik Tihomir Lončar. Kip svetog Antuna, koji je u kapelici, nabavljen je 1939. godine. U dvorištu se nalazi još i kip Gospe od siromaha iz Banneuxa.

Pobožnost sv. Antunu

Proslavi blagdana svetoga Antuna prethodi pobožnost trinaest utoraka u Svečevu čast i trodnevnica neposredno pred sami blagdan. Inače, sveti Antun se jako štuje u Vinkovcima i okolici, tako da se na Antunovo okupi i do 20.000 štovatelja. Svete mise se slave od ranih jutarnjih sati, prva je već u 5 sati, a zatim slijede svete mise svaki sat, svečanu svetu misu u 19 sati predslavi đakovački i srijemski biskup. Cijeli dan se ispovijeda i rijeka ljudi slijeva se u to malo slavonsko svetište svetoga Antuna, gdje svi nastoje tražiti i moliti zagovor ovog omiljenog božjeg ugodnika. Blagoslov djece i ljiljana je nakon svete mise u 12 sati i u 18 sati. Na sam blagdan Svečev kip se izlaže u sredinu kapelice vjernicima na štovanje dok se svete mise slave u samostanskom dvorištu.

Posebno treba istaknuti da su zaslugom fra Ilije Miškića, tadašnjeg provincijala a sadašnjeg gvardijana, u vinkovačkom svetištu boravile relikvije svetoga Antuna iz Padove od 29. rujna do 2. listopada 2000. Bilo je zaista svečano i lijepo tih dana u svetištu svetoga Antuna. Boraviti u blizini Svečevih zemaljskih ostataka za mnoge je ljude bio veliki događaj. Nepregledno mnoštvo ljudi slijevalo se u svetište i svatko je želio biti što bliže ovome omiljenom Svecu. Nitko sa sigurnošću ne može reći koliko je ljudi posjetilo svetište, zna se jedino da je podijeljeno preko 11.000 svetih pričesti!

Liturgijske i druge aktivnosti

Danas u kapelici i samostanu djeluju trojica franjevaca konventualaca: fra Ilija Miškić, gvardijan; fra Mijo Jozanović i fra Augustin Kordić, koji čine samostansku zajednicu.

Svete mise se u crkvi slave radnim danom u 7 i u 19 (zimi u 18) sati; nedjeljom u 7, 9, 11. i u 19 (zimi u 18) sati. Svakog utorka na početku večernje sv. mise, koja je jako posjećena, moli se krunica sv. Antuna Padovanskoga. Velike ispovijedi su tri dana prije Božića i tri dana prije Uskrsa. Iako nije župna crkva, u kapelici se okuplja veliki broj vjernika kako na nedjeljnim svetim misama tako i radnim danima. Kroz godinu je redovito klanjanje svake prve nedjelje u mjesecu, kada se posebno moli za duhovna zvanja.

Pri samostanu djeluju dva pjevačka zbora: dječji, koji pjeva na svetoj misi u 9 sati, i zbor odraslih, koji svojim pjevanjem animira svetu misu u 11 sati. Dvadesetak ministranata je vrlo aktivno u samostanu i pomaže fratrima uvijek kada zatreba. Aktivno sudjeluju na susretima ministranata, gdje se posebno ističu u igranju nogometa. Ministranti i mladi koji se okupljaju u samostanu sudjeluju u Katoličkoj malonogometnoj ligi, gdje su prošle godine osvojili nagradu za fair play igru.

Pri samostanu djeluje i tamburaški zbor koji redovito nastupa u samostanu za Uskrs, Božić i na blagdan svetoga Antuna. U samostanu također postoji i bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda. Članovi FSR-a animiraju klanjanje svakoga petka, Svetu uru i druge molitve i pobožnosti. Također su aktivni i na karitativnom planu pa povremeno organiziraju razne akcije u kojima skupljaju novac za potrebite.

Mala crkva zaista predstavlja duhovno utočište svim onima koji iskreno traže mir u svome srcu, koji traže Božju pomoć u svome životu, jer znaju da ih tamo uvijek čeka Svetac koji nikada nije odbio iskrenog molitelja ponizna srca. Doći u Malu crkvu običnim, radnim danom i uroniti u tišinu, sabranost, jednostavnost i molitvu, dok istovremeno oko tebe svijet juri za svojim potrebama, zaista je okrjepljujuće!

Upravo u tome se nalazi snaga i značenje Male crkve, jer svaki dobronamjernik zna da postoji mjesto na kojemu se može osjećati sigurno, jer ga štiti i zagovara Svetac cijeloga svijeta.

 


© 1999-2014 * Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s