Bio je mio Bogu i ljudima, blagoslovljena je uspomena njegova - pjevaju Antunovi štovatelji o svome Svecu kroz niz od trinaest utoraka, pripremajući se za njegov blagdan. Prošla su stoljeća, a vjerni puk nastavlja zahvalnu pjesmu Bogu za divni dar i primjer svetosti što ga je primio u ovome svecu.

Unovije vrijeme se prisjećamo s posebnim simpatijama još jednoga Božjeg ugodnika koji je omilio i ljudima. To je blagopokojni papa, sluga Božji Ivan Pavao II. Tri su godine prošle od njegova preseljenja u Očev dom. Još nam je pred očima ono nepregledno mnoštvo vjernika, koji su strpljivo čekali kako bi došli do njegova odra i odali mu počast. I danas su nepregledne gužve strpljivih hodočasnika koji posjećuju njegov grob u kripti bazilike sv. Petra u Rimu.

Papa Ivan Pavao II. je ostavio u srcima vjernika posebne uspomene. Mnogi su se s njime susreli, jer je on rado druge susretao. Svima je donosio utjehu, ulijevao nadu, budio povjerenje. Osobito snažno iskustvo bijaše slavlje velikoga Jubileja 2000 godina od utjelovljenja našega Spasitelja. Upravo u godini Velikoga jubileja, na dan kanonizacije svete Faustine, 30. travnja 2000., Ivan Pavao II. proglasio je Drugu vazmenu nedjelju blagdanom Božanskoga milosrđa. To je, u njegovoj zreloj dobi, bogatom svećeničkom i biskupskom životu, sasvim poseban naglasak i iskustvo koje je poželio ostaviti Crkvi. Mnogi su tada pomislili kako s ovim blagdanom nastaje još jedan u nizu organiziranih masovnih izraza pobožnosti. Da, ali ne samo to. Već prigodom proglašenja novoga blagdana blagopokojni je papa istaknuo kako je važno u potpunosti prihvatiti poruku koju nam upućuje Riječ Božja koja, u produženom slavlju Gospodinova uskrsnuća, Boga vjernicima otkriva kao Milosrđe. Papa je tako ispunio Isusovu želju koju je izrazio svetoj Faustini više od pedeset godina prije, da prva nedjelja nakon Uskrsa bude posvećena blagdanu Božanskoga milosrđa. Čini mi se da je i Isus ispunio papi želju te ga je upravo na uočnicu toga blagdana pozvao u Očev dom. Jer, govoreći o tom danu, Isus je svetoj Faustini rekao: Na taj su dan otvoreni svi kanali putem kojih protječu božanske milosti. Blagdan Božanskoga milosrđa ističe neizrecivu dubinu uskrsnoga otajstva. Štoviše, uskrsno je otajstvo vrhunac objave o istini Božjega milosrđa.

Milosrđe je tema koja Isusa jako zanima u njegovu zemaljskom navještaju Evanđelja. Zapravo, Radosna vijest i prodire tek tamo i tek tada kada primimo milosrđe. Kao u slučaju sina koji se izgubi u svijetu bezbožnih ponuda i jeftino potroši milost koju je primio. Kao u primjeru žene koja se lako odrekne svoje ljepote da bi nakratko bila voljena. Kao u slučaju čovjeka kojemu je oprošten golem dug ili grješnika sa križa, koji priznaje krivnju i moli oproštenje i milosrđe. Svima Isus poručuje jednako: Bog je sama ljubav i milosrđe!

Milosrđe je tema koja je jako zanimala i svetoga Antuna. On je nadaleko poznat po svojim propovijedima, a manje po svojim ispovijedima. Sam je proživljavao trenutke sabranosti kao prigodu da razmatra Božju ljepotu praštanja. Tražio je samotna mjesta i u Camposampieru je pronašao jedno takvo u krošnji bujnog oraha. Tu je dao sagraditi malu kućicu – ispovje-daonicu, gdje se odmarao, molio i susretao s drugima. Sam će, potaknut ovakvim iskustvom zapisati: Ako u domu ispovijedi odjekuje glazba skrušenoga plača, odmah jednoglasno odgovara zbor božanskog milosrđa koje oprašta grijehe. Ispovijed također nazivaju i vrata neba. Istinita vrata neba, rajska vrata! Kroz nju kao kroz ulaz skrušeni grješnik ulazi da bi poljubio noge božanskoga milosrđa, te biva uzdignut da poljubi noge nebeske milosti. Mnogi su, upravo po Antunu, bili upućeni da prođu kroz ova vrata.

Našim velikim blagdanima uvijek prethode sakramentalne i liturgijske pripreme, od kojih je osobito važna priprema u sakramentu svete ispovijedi. Brojni su vjernici dolazili obaviti ispovijed, a golem broj njih je strpljivo u dugim redovima čekao kako bi se uistinu susreo i bio pomilovan Božanskim milosrđem. Tako pripremljeni, odbrojavajući devetnicu, proslavili smo i ovogodišnji blagdan Božanskoga milosrđa.

Tako je milosrđe postalo tema koja zanima svakoga vjernika. Samo onaj tko je milosrđe primio može biti milosrdan. Tako smo po ovome blagdanu dobili odgovor kako se postaje mio Bogu i drag ljudima.