Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Moje mišljenje
 
HRVATSKA JE ODABRALA SVOJE SIDRIŠTE

Piše: Marijan Križić
 
ŠTO MOŽE UČINITI POJEDINAC U VREMENU I MJESTU U KOJEMU ŽIVI?

Sve ono što se u protekle godine nakupilo i nataložilo, što nas je često opterećivalo i frustriralo, nastojimo ublažiti i zaliječiti tijekom ljetnih mjeseci. U prilog nam idu i umirujuća događanja, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj i svjetskoj razini. Ovo dakako uvjetno i relativno, jer još uvijek smo pod dojmom tragedija na Dalekom istoku - u Mianmaru i Kini. Ipak, rast cijena naftnih derivata i ostalih energenata, te najava lančanog porasta cijena čitavog niza proizvoda, koji su uglavnom povezani s energentima, unosi dozu nespokoja i straha kako se suočiti s novim troškovima i uplatnicama za različite naknade koje će nas dočekati na jesen.

Najava novoga vremena i novih izazova koja se blago i tajnovito sluti iznad ovih tektonskih pomicanja, većinu ljudi ne navodi na pomisao da se približavamo vremenu velikih izazova i velikih iskoraka. Prošloga mjeseca Zagreb je posjetio američki publicist William Engdahl, autor znamenite knjige "Stoljeće rata", kojom je na uvjerljiv način detektirao pozadinu i uzrok svjetskih ratova u proteklom stoljeću. Nafta koja je izazvala najveće društvene i političke potrese u 20. stoljeću i danas se, još više, nadvija nad sudbinom suvremenoga svijeta. Vrtoglavi rast cijena nafte, koja će prema Engdahlu za nekoliko godina dosegnuti nevjerojatnih 300 dolara po barelu, uvod je u još veće društvene i političke potrese, pa i u katastrofu nuklearnih razmjera. Tako, čini se uvjerljivo, najavljuje Engdahl.
Suzdržimo se od daljnjih ocjena, procjena i interpretacija W. Engdahla. Radije kao kršćani zaronimo u istinsku, ako hoćete i metafizičku pozadinu ovih događanja. Ne bismo li, kao kršćani, trebali postaviti pitanje: tko zapravo upravlja ljudskom poviješću, i kakav je naš doprinos, svakog osobno, i naroda kao cjeline u tome? Koji su pravi uzroci rata i nemira, i koliko ćemo mi dopustiti Bogu da budemo sustvaratelji njegova povijesnospasenjskog plana, koji će se bez ikakve sumnje u cijelosti ostvariti?
Nije potrebno veliko umno naprezanje da bismo zaključili da utjecajna središta svjetske moći određuju cijene energenata kako bi uspostavila svoju dominaciju nad svijetom. Uostalom pred našim očima Rusija je iz postkomunističkih ruševina izrasla u gospodarskog i financijskog diva zahvaljujući neiscrpnim zalihama nafte i plina, kojima je ucijenila energentima siromašnu Europu. Prilikom svake najave da žele voditi samostalnu politiku, na posebnom su udaru zemlje koje su se nedavno istrgnule iz sovjetskih kliješta. Ovo posebno vrijedi za Ukrajinu, po površini najvećoj europskoj zemlji (osim, dakako, Rusije), zemlji s oko 50 milijuna stanovnika, golemih potencijala ali i dubokih ožiljaka od zala koje im je nanio, ponajprije Staljinov režim. Sjetimo se samo planiranog pomora glađu (poznat kao gladomor, holodomor), od kojega je 30-ih godina prošloga stoljeća umrlo 7 do 10 milijuna Ukrajinaca.
Svijet se nažalost danas ponovno vraća starim matricama blokovske podjele i hladnoga rata. U tom kontekstu nije potrebno nikoga amnestirati, niti tražiti krivca samo na jednoj strani. Naime, iste su poluge moći za sve i svi ih, koristeći se svojim komparativnim prednostima, nastoje iskoristiti. Nema drugog svijeta, osim ovoga u kojemu živimo, te za njega možemo reći da je najbolji mogući, što će, prema poznatome vicu, optimistima biti razlog za optimizam, a pesimistima za pesimizam. Iluzija o nekom neblokovskom svijetu, pače "nesvrstanom", već se pokazala kao trojanski konj, u čija su kola bili upregnuti ponajprije narodi i države koje su stenjale pod najgorim tiranijama i diktaturama.
I napokon, da postavimo ono temeljno pitanje: što činiti kao pojedinac i narod u vremenu u kojem živimo i na mjestu na kojemu živimo? Ni ovaj put ne smijemo smetnuti s uma Bismarckove vanjskopolitičke konstante, a to su zemljopisni položaj i susjedi. Naš položaj u ovom dijelu Europe odredio nas je kao narod (zapadno) europske civilizacije, pri čemu su kršćanski temelji i korijeni neizostavni dio našega duhovnog i kulturnog identiteta.
Suvremeni zapadni svijet, koliko god, planski ili stihijski, bio ugrožavan u očuvanju svojih temeljnih vrjednota, bez konkurencije čuvar je vrjednota koje su iznjedrene na temeljima judeokršćanske objave, grčke mudrosti i rimske baštine. Onih vrjednota, koje su po Benediktu XVI. providnosno stvorile Europu, koja je presudno utjecala na oblikovanje suvremenoga svijeta.
Kao što ne možemo produžiti život ni za jedan lakat, isto tako ne možemo ni ubrzati ni usporiti globalne procese u svijetu. Ali možemo se mudro i odgovorno postaviti prema njima.
Hrvatska je, na sreću, već odabrala svoje sidrište i svoj smjer, za koji imamo razloga vjerovati da je dio Božjega promisla. A to je povratak u maticu u kojoj je oblikovan naš kulturni i civilizacijski identitet, u društvu zemalja (srednjo) europskog i mediteranskog kruga.

 


© 1999-2019 * Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s