Homepage - www.veritas.hr Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Sugovornici
 
Nutricionizam

Piše: Andrina Maltar
 
ZDRAVA PREHRANA ZA ZDRAVIJI I KVALITETNIJI ŽIVOT

Dr. sc. med. Antoinette Kaić - Rak, izvanred-ni profesor, diplomirala je 1982. na Medi-cinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizirala je javno zdravstvo, a doktorirala na području epidemiologije prehrane. Od 1987. godine je radila na Odjelu za higijenu prehrane kao liječnik specijalista, a od 1991. godine voditelj je Odjela za fiziologiju prehrane. Sudionik je i voditelj brojnih zdravstvenih projekata u domovini i inozemstvu. Trenutno surađuje na projektu EU HECTOR i vodi projekt EFCOVAL u Hrvatskoj. Od 1991. godine član je Komisije za koordinaciju pomoći i zdravstvenu zaštitu djece u izvanrednim uvjetima, te od 1992. godine i Komisije za suzbijanje gušavosti i kontrolu jodne profilakse Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Izabrana je za redovnog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske te za suradnog člana Europske akademije za prehrambene znanosti. Od 2001. vodi Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj.

Objasnite nam što je to nutricionizam i koja je zadaća nutricionista?

Nutricionizam je znanost o prehrani koja proučava sastav namirnica i svekoliki utjecaj prehrane na zdravlje ljudi. Možemo reći da je nutricionizam multidisciplinarno područje gdje većinom sudjeluju liječnici, prehrambeni tehnolozi, dijetetičari i nutricionisti. Nutricionisti se uglavnom bave određivanjem prehrambenih potreba pojedinaca ili skupina, izradom prehrambenih normativa, jelovnika, smjernica za unaprjeđenje prehrane, surađuju sa prehrambenom industrijom na kreiranju zdravijih namirnica itd.

Postoji li veza između načina prehrane i zdravlja čovjeka?

Svakako. Prehrana utječe na rast i razvoj pojedinca, tjelesnu kondiciju, mentalne sposobnosti, imunološku funkciju. Svaki ljudski organizam, ovisno o dobi, spolu, tjelesnoj aktivnosti, posebnim stanjima, vanjskim uvjetima itd. ima određene potrebe za energijom i zaštitnim tvarima. Upravo prehranom, pravilnim odabirom namirnica, osiguravamo prehrambene potrebe.

Što podrazumijevaju pojmovi ''zdrave prehrane'' i "pravilne prehrane''?

Pod pojmom "zdrava " ili "pravilna " prehrana podrazumijevamo konzumaciju raznovrsnih namirnica koje po svom sastavu i načinu pripreme osiguravaju optimalni unos makro- i mikro-nutrijenata (energije, vitamina, minerala, biljnih vlakana) u dnevnoj prehrani. Pravilna prehrana također podrazumijeva i odgovarajuću energetsku strukturu cjelodnevnog obroka te raspored obroka koji omogućuje raspored energije i prehrambenih tvari u sukladnosti s našim potrebama i mogućnostima iskorištenja.

Koliko su ljudi svjesni važnosti pravilne prehrane u današnjem društvu?

Ljudi sve više razmišljaju o važnosti pravilne prehrane. Bolja je dostupnost informacijama i sve više ljudi zna da prehrana značajno utječe na zdravlje. Pravilnom prehranom možemo predusresti ili odgoditi razvoj niz kroničnih nezaraznih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, tip-2 dijabetesa, nekih malignoma itd.

Što biste izdvojili kao glavni nedostatak ili pogrešku u suvremenoj prehrani?

Konzumacija izvan doma je općenito u porastu, sve manje se kuha kod kuće, povećana je potrošnja industrijski pripremljene hrane i "brze hrane", često konzumiramo namirnice koje su biološki manje vrijedne a ekonomski dostupnije. U našoj prehrani trošimo previše masti, soli, šećera. Sve više mladih ljudi konzumira alkohol.

Možemo li biti zadovoljni kvalitetom namirnica koje se nalaze na našem tržištu?

Što se tiče zdravstvene ispravnosti namirnica na našem tržištu, mišljenja sam da naše službe za kontrolu zdravstvene ispravnosti namirnica dobro odrađuju svoj posao i vrše kontrolu nad kvalitetom i zdravstvenom ispravnosti. Na našem tržištu ponuda namirnica je bogata i svatko će pronaći ono što želi i treba. Na žalost, hrana postaje sve skuplja pa je to jedan od ograničavajućih čimbenika u izboru namirnica.

Masti su često predstavljene kao nepoželjni sastojak prehrane? Da li je to opravdano?

Masti u prehrani između ostalog predstavljaju izvor vitamina topivih u mastima, esencijalnih masnih kiselina i kolesterola, koji je potreban za izgradnju stanice. Ukupan unos masti u cjelodnevnom obroku treba ograničiti na oko 70 do 90 g dnevno, tako da masti osiguravaju do 30% ukupne energije u toku dana. Također je potrebno voditi računa o vrsti masti kojom se koristimo u prehrani. Masti životinjskog podrijetla su bogate zasićenim masnim kiselinama, koje nepovoljno djeluju na razvoj ateroskleroze. Najpovoljniji omjer višestruko nezasićenih, jednostruko nezasićenih i višestruko zasićenih masnih kiselina nalazi se u maslinovu ulju, pa ga stoga uvijek preporučujemo kao najbolji izbor.

Među mlađom populacijom danas je veoma popularno druženje uz ispijanje kave i to po nekoliko puta dnevno? Kakav je stav nutricionista prema kavi i da li je ona štetna?

Poznato je da je kofein stimulans koji relativno brzo nakon ispijanja kave ili nekoga drugog napitka (crni čajevi, napici s povećanom količinom kofeina, koji spadaju u skupinu energetskih napitaka) djeluje stimulativno na centralni živčani sustav. Kofein djeluje na koncentraciju, a poznato je i da privremeno odgađa osjećaj umora. Najpoznatija nuspojava i upozorenje koje upućuje na prekomjernu konzumaciju je nesanica. Postoje individualne razlike u toleranciji, no u izrazitijim slučajevima prekomjernog korištenja može doći i do drugih nuspojava kao npr. ubrzani puls, glavobolja, napetost, mučnina itd.

Pretilost je danas postala svjetski problem i rizični čimbenik mnogih bolesti. Kada osobu smatramo pretilom i koje mjere valja poduzeti u tom slučaju?

Prihvatljiva tjelesna težina za odrasle osobe kreće se u rasponu od 18-27 indeksa tjelesne mase - ITM. Poželjno je da ITM (indeks tjelesne mase -T/V2) odrasle populacije bude oko 23. Prekomjerna tjelesna težina (ITM 25-30) i pretilost (ITM iznad 30) značajno pridonose povećanom riziku smrtnosti. U osoba čiji je ITM 25-30, rizik prijevremenog umiranja nije značajno povišen, ali nesposobnost uslijed problema od strane lokomotornog aparata i kardiovaskularnih bolesti značajno se povisuje.

Oko pola milijuna ljudi godišnje u sjevernoj Americi i zapadnoj Europi umire od bolesti uzrokovanih ili povezanih s pretilosti. Potrebno je uskladiti unos energije s prehrambenim potrebama i tjelesnim aktivnostima. Preporuča se u prehranu uvrstiti što veći izbor različitih namirnica, a uravnoteženim unosom i potrošnjom energije održavati poželjnu tjelesnu težinu. Tjelesna aktivnost pridonosi potrošnji energije iz hrane (poželjna je umjerena tjelesna aktivnost - najmanje 10 minuta dnevno ili barem 3 puta tjedno po 30 minuta).

Dok se debljina poistovjećuje s nezdravim, mršavost se često poistovjećuje sa zdravljem. Da li je zdravo biti mršav? Koja je granica između ''dobre linije'' i pothranjenosti?

Pomodni stavovi o tjelesnoj težini često nameću mršavost kao prototip ljepote. Poznato je da nikakvi ekstremi pa tako niti mršavost, odnosno u jače izraženom obliku, pothranjenost, sigurno ne doprinose zdravlju. Smatramo da odrasle osobe čiji je ITM u rasponu od 18-20 možemo ocijeniti kao mršave osobe, dok su osobe čiji je ITM ispod 18 ili izrazito mršave ili pothranjene. Dakle, mogli bismo reći da je pojam "dobre linije" negdje oko 20 ITM.

Da li je vegetarijanska prehrana zdrava, odnosno može li zadovoljiti sve biološke potrebe organizma?

Vegetarijanci koji se u svojoj prehrani koriste mliječnim proizvodima i jajima svakako će puno lakše osigurati potrebne nutrijente. Oni mogu zadovoljiti prehrambene potrebe organizma, ali moraju u svoju prehranu uvrstiti što veći izbor namirnica kako bi osigurali potrebnu količinu vitamina B12 i željeza. Naročito treba voditi računa o prehrambenim potrebama djece vegetarijanaca, koja često zbog povećanih potreba organizma imaju problema s anemijom.

U današnje vrijeme često se reklamiraju različiti dodaci prehrani (vitamini, minerali, vlakna, antioksidansi, probiotici…). U kojoj je mjeri njihovo korištenje stvarno potrebno i opravdano?

Osobe čija je prehrana pravilna i koriste raznovrsne namirnice, nemaju potrebu za korištenjem prehrambenih dodataka. Prehrambeni dodaci preporučuju se osobama koje su izložene riziku nastanka prehrambenih deficita uslijed poremećaja apsorpcije uvjetovane bolešću ili nekih stanja koja mogu dovesti do povećanih potreba organizma. U takvim situacijama se u principu preporuča koristiti prehrambene dodatke u količinama čije su vrijednosti u rasponu od 100-150 % preporučenih dnevnih količina (na deklaraciji proizvoda nalazi se oznaka RDA – kratica od recommended dietary allowance – preporučena dnevna količina).

Inače, postoje li neke namirnice ili jela koja se u ishrani treba potpuno izostaviti ili izbjegavati?

Važna je količina, pravilan odabir i način kombiniranja namirnica. Zapamtite, nema "zdravih" i "nezdravih" namirnica! Dajte prednost svježim namirnicama u odnosu na rafinirane, prerađene proizvode.

Što o zdravoj prehrani mora znati svaki čovjek? Možete li dati jedan okvir, nekoliko savjeta?

Evo nekoliko savjeta:
Jedite raznovrsne namirnice!
Žitarice od punog zrna, rižu i krumpir - više puta dnevno!
Kruh, riža, tjestenina, te žitne pahuljice od punog zrna, kao i krumpir sadrže puno vitamina, minerala, prehrambenih vlakana, a malo masti.
Voće i povrće - "5 obroka dnevno"!
Voće i povrće sadrži puno vitamina, minerala i prehrambenih vlakana. Potrebno je najmanje 5 obroka dnevno, odnosno više od 400g.
Najbolje je svježe voće i povrće, kratko kuhano ili u obliku soka. Odaberite tamnije i obojene vrste povrća i voća, jer su bogatije karotenoidima i flavonoidima.
Mlijeko i mliječne proizvode jedite svakodnevno!
Namirnice iz ove skupine izvor su visokovrijednih proteina i kalcija. Izaberite proizvode s manje masti.
Umjerena potrošnja mesa, suhomesnatih proizvoda i jaja!
Meso je preporučljiva namirnica zbog visokih količina željeza te vitamina B skupine. Preporuča se tjedni unos "crvenog" mesa ne više od 300 do 600 grama.
Birajte proizvode koji sadrže malo masti.
Riba - najmanje jednom tjedno!
Pazite na unos masti!
Smanjite unos masti životinjskog podrijetla. Mesni, mliječni proizvodi i kolači s kremama sadrže značajne količine tzv. nevidljivih masti.
Šećer trošite umjereno!
Birajte manje zašećerenu hranu i pića.
Ako jedete slastice - jedite ih zajedno s obrokom.
Za međuobrok radije odaberite voće, orahe ili sjemenke.
Hranu solite umjereno!
Izbjegavajte jako soljene prehrambene proizvode.
Provjerite sadržaj natrija na deklaraciji.
Hranu nemojte dosoljavati!
Koristite jodiranu sol - dnevno ne više od 6 grama (jedna mala žličica za kavu).
Uzimajte dovoljno vode!
Ako trošite alkoholna pića, činite to vrlo umjereno.
Alkohol stvara naviku pijenja, a u većim količinama šteti zdravlju.
Pripremajte hranu na nižim temperaturama, što je moguće kraće, uz malo vode i malo masnoća.
Takvim pripremanjem hrane čuvaju se prirodni okus, nutrijenti i spriječava stvaranje štetnih sastojaka.

 


© 1999-2019 * Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

 U suradnji s