Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Medicina u svjetlu vjere
Ovu stranicu uređuju članovi Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva
 
Bioetička lekcija o svinjskoj gripi

Preveo i prilagodio: Ivan Ćelić, dr.med.
Izvornik: bioedge.org
 
Kako postupiti ako se dogodi?

I dalje se raspravlja o tome je li epidemija svinjske gripe uistinu opasna. Prema New York Timesu, uzbuna je mogla biti znatno manja da su vlasti prije reagirale. Od oko 900 sumnjivih slučajeva, oko 400 ljudi je imalo virus svinjske gripe. Od toga je samo 17 umrlo: 16 u Meksiku i jedan u SAD-u. Bolest se, također, čini manje virulentnom izvan Meksika, gdje je prvi put otkrivena. Ipak, zahvaljujući putovanju zrakoplovom, bolest se proširila nevjerojatnom brzinom te su slučajevi zabilježeni u oko 20 zemalja. Javnozdravstveni stručnjaci neprestano podsjećaju na epidemiju gripe 1918. i 1919. godine. Ona je usmrtila 40 milijuna ljudi, od toga 550.000 u SAD-u.

Kao što poznavatelji potresa govore o "Velikom" - potresu koji će udariti južnu Kaliforniju s Pacifika, stručnjaci za javno zdravstvo se boje da će "Veliki" zahvatiti čitav planet. James Lovelock, autor Gaia hipoteze (zemlja je samoregulirajući sustav), kaže da će prije ili kasnije otpasti 90% ljudi. "Broj ljudi koji će preostati na kraju stoljeća bit će vjerojatno milijardu ili manje", rekao je ranije za New Scientist. Epidemije prikazuju javnozdrastvene vlasti uz mnoštvo teških etičkih dilema. Evo nekih koje su se pojavile u raspravama u medijima tijekom proteklih nekoliko dana: trijaža: Hoće li biti dovoljno respiratora za pomoć u disanju teško bolesnim pacijentima? Ako su bolnice preplavljene, možda neće imati dovoljno tih strojeva ili kvalificiranih liječnika i medicinskih sestara koji će se brinuti o njima. U tom slučaju, moglo bi biti nužno ukloniti pacijente koji neće preživjeti da se spase pacijenti koji vjerojatno hoće. I ako dva boles-nika imaju jednaku šansu za preživljavanje, tko treba dobiti respirator? Onaj mlađi? Onaj koji nema neku drugu bolest? Smjernice izrađene prošle godine u državi New York preporučaju da odluke trebaju donositi "trijažeri", a ne liječnici koji se brinu za bolesnika. Inače bi stres mogao biti 'izjedajući'. Oni su, također, preporučili isključenje ljudi koji su imali nekoliko srčanih napada, koji imaju metastaze raka s lošom prognozom, koji imaju zatajenje organa u terminalnoj fazi ili neurološka stanja s visoko očekivanom stopom smrtnosti.

Vlade su u stanju rabiti javno zdravstvo kao zamagljivač za represiju. Egipatska vlada, na primjer, je naredila uništenje 300.000 svinja u zemlji. To je učinjeno iako nisu zabilježeni slučajevi svinjske gripe, čak iako nema dokaza da svinje prenose bolest, a i veterinarski stručnjaci kažu da to nema smisla. No, vlasnici svinja u toj velikoj muslimanskoj zemlji su pretežno koptski kršćani. Prema New York Timesu, oni to vide kao još jedan izraz predrasuda protiv kršćana. Najvažnija odluka bit će prisilno izolirati i staviti u karantenu sumnjive slučajeve. Kada je SARS zahvatio Kanadu 2003. godine, većina ljudi sa simptomima SARS-a zauzela je energičan pristup te se dragovoljno izolirala. Ali ne svi. Tijekom epidemije 1918. g., Amerikanci su bili skloni ostati kod kuće radije nego da riskiraju zaraziti druge. No, hoće li manje konformistička generacija biti i dalje kooperativna? U ovom trenutku, prema smjernicama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), karantenske mjere su obvezatne samo ako se stopa smrtnosti poveća iznad 1%. No, to znači da mora umrijeti milijun ljudi prije nego javnozdravstvene vlasti poduzmu političke poteze. Treba li zdravstvene djelatnike prisiliti da se brinu za pacijente? Tijekom epidemije SARS-a 2003.g., određeni broj zdravstvenih djelatnika je zaražen. Talijanski liječnik koji je identificirao virus je umro. Imaju li oni pravo uskratiti svoje usluge kako bi zaštitili svoje vlastite živote i svoje obitelji? Kako oštro bi trebalo sprovoditi druge mjere? Treba li ljude uhititi ili novčano kazniti za nenošenje maski, za nezatvaranje škola ili neprihvaćanje društveno distancirajućih mjera? Vlade će morati uravnotežiti konkurentne vrijednosti - autonomiju, građanske slobode, transparentnost - zbog procesa i sposobnosti za štetu. Postoji velika opasnost od surove i trapave primjene preventivnih mjera zbog previše revne birokracije. Prisjetite se Operacije Pročišćavanje u holivudskom trileru Izbijanje (Outbreak) iz 1994. g. o virusu Ebole. Vojne snage Gung-Ho gotovo su uništile jedan grad zaraženih kako bi spasile Ameriku. Koliko novca treba potrošiti da bi se stvorio virus gripe? S ograničenim proizvodnim kapacitetima, može li se novac bolje potrošiti na borbu protiv normalne zimske gripe - koja također ubija ljude - ili za izradu novog cjepiva koje možda neće biti učinkovito? Iako to nije najvažnije pitanje, kako se bolest zove? Izraelski zamjenik ministra zdravstva je najavio da će svinjsku influenzu A (H1N1) nazvati "Meksička gripa", a ne svinjska, jer svinje nisu košer. Imena su uvijek 'tvrd orah' ...

Epidemije pobuđuju ono najgore - i najbolje - u narodu. Dovoljno je pročitati Journal of the Plague Year (Godišnjak kuge) od Defoa, njegov snažan prikaz bubonske kuge u Londonu 1665. g. Naše vrijeme suočavanja s "Velikim" možda nije stiglo, ali trebamo pripremiti etiku, kao i cjepiva.

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s