Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Islam
 
Duhovna hijerarhija u islamu

Piše: mr. sc. Aziz ef. Hasanović, pomoćnik predsjednika Mešihata u Zagrebu
 
ISLAMSKI POGLED NA SVEĆENSTVO

Najkraći odgovor na postavljeno pitanje glasio bi, da u islamu nema svećenstva. Svećenstvo kako ga poznaje kršćanski nauk, u islamu nije dopušteno jasnom izrekom (hadis) Poslanika islama "Nema svećenstva u islamu." Kur'anski izričaj za svećenstvo je rahib, množina ruh-ban. To se spominje samo u kontekstu za kršćanske svećenike i monahe. Poslanik islama, umjesto svećenstva, usmjerava na imamet (1), hatabet (2), da'vu (3) i muallimat (4). Jednim imenom sve to možemo nazvati 'ulema (učenjaci u vjeri). Oni se razlikuju od ostalih ljudi po svojoj duhovnoj dimenziji, moralu i misiji a ne žrtvovanjem od obitelji, celibatom ili bilo kakvom izolacijom od ostalih ljudi. Imamet i hatabet isključivo su vezani za muškarce, dok su da'vet i muallimat svojstveni i ženama. Prema tome, izraz "islamski svećenici" koji susrećemo u zapadnim medijima u značenju imama, fakiha (5) ili mule (6), vodi pogrešnim zaključcima i stran je islamu.

Za razliku od kršćanstva, u kojemu obavljanje svećeničkih funkcija podrazumijeva posebno posvećenje osobe i sposobnost da se predvode obredi koje obični ljudi nisu u stanju, u islamu ne postoji ni jedan obred koji ne može predvoditi bilo koji vjernik sa znanjem i obrazovanjem bez dodatnog posvećenja. Izuzetak čini tjedna molitva (džuma namaz) zbog specifičnosti obvezne propovijedi (hutbe). Osoba koja predvodi džumu namaz mora imati posebnu dozvolu (idžazu ili muraselu) vrhovnih vjerskih vlasti (muftije ili reis-ul-uleme). Ta dozvola je jedan od uvjeta za valjanost džuma namaza.

Kako je ustrojena organizacija Islamske zajednice u Hrvatskoj?

Vjerske poslove obavljaju vjerski službenici koji se raspoređuju u zvanja: muftija, pomoćnik muftije za vjerska pitanja (zamjenik muftije), glavni imami, imami, pomoćni imam, hatib, vaiz (7), vjeroučitelj/ica, muallim/a, muderris/a i mujezin.

Muftija

Muftija je vjerski poglavar islamske zajednice u Hrvatskoj. Bira ga posebno tijelo, a kandidat može biti osoba koja ima visoko islamsko obrazovanje i kontinuirano radi u Islamskoj zajednici najmanje 10 godina te uživa opći ugled i povjerenje muslimana. Izbor se vrši tajnim glasovanjem između više kandidata, a izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. Mandat traje sedam godina s mogućnošću još jednoga uzastopnog izbora. Potvrđuje ga reis-ul ulema kao vrhovni vjerski poglavar te mu prenosi dio šerijatskih ovlasti iskazanih u muraseli. Za svoj rad odgovara saboru i mešihatu Islamske zajednice. Muftija predstavlja i zastupa interese Islamske zajednice, tumači islamske norme i izdaje fetve (8). Pored navedenog, muftija uspostavlja i održava suradnju s vjerskim zajednicama i organizacijama u zemlji i inozemstvu, surađuje i razvija suradnju s državnim organima i organizacijama, društvenim i drugim institucijama a posebice doprinosi unapređenju međukonfesionalnih odnosa Islamske zajednice i drugih konfesija. On saziva i predsjedava sjednicama mešihata i stara se o izvršenju odluka i zaključaka mešihata. Istovremeno daje zadatke članovima mešihata i djelatnicima te prati njihovu realizaciju. Muftija ima pravo i obvezu zaustaviti od izvršenja svaku odluku organa Islamske zajednice za koju ocijeni da je u suprotnosti s islamskim normama, rješenjem koje nalaže njezino poništenje ili usklađivanje s islamskim normama.

Pomoćnik muftije za vjerska pitanja

Pomoćnika muftije za vjerske, prosvjetne, vjeronaučne, kulturne, karitativne i dušobrižničke djelatnosti imenuje muftija s ciljem praćenja i unapređenja glavnih procesa Islamske zajednice navedenih u samom naslovu i koordiniranja svih aktivnosti iz područja vjerskih poslova. Može biti imenovana osoba s visokom islamskom naobrazbom i s najmanje pet godina kontinuiranog rada u Islamskoj zajednici.

Glavni imam

Glavnog imama postavlja, premješta i razrješava dužnosti mešihat na prijedlog muftije. U zvanje i položaj glavnog imama može biti imenovana osoba koja ima visoko islamsko obrazovanje i najmanje pet godina rada u Islamskoj zajednici. On se brine o vjerskom životu na području medžlisa (biskupija). Koordinira rad i odgovoran je za isti kod svih imama, muallima, vjeroučitelja/ca na svom području. Glavni imam predstavlja medžlis u stvarima vjere.

Imam

U zvanje imama može biti imenovana i postavljena osoba koja ima visoko ili više vjersko obrazovanje i godinu pripravničkog staža koje slijedi nakon završetka školovanja. On provodi organizaciju vjerskog života u svom džematu (župa). Odgovara za svoj rad glavnom imamu, ovaj pomoćniku muftije za vjerska pitanja, a pomoćnik muftiji. U osnovi imam je ujedno i hatib, vaiz, muallim i vjeroučitelj. U džematima gdje se ukaže potreba imenuje se više imama ili se imenuje pomoćni imam ili mujezin (9). Po ukazanim potrebama angažiraju se posebni vjeroučitelji sa svim kompetencijama za obavljanje te djelatnosti a u vjerskim školama i učilištima angažiraju se stručnjaci različitih područja kao predavači (muderrisi).

Umjesto zaključka

Islamska zajednica je integralni dio islamskog Ummeta povezanog u duhovnom, vjerskom i bratskom jedinstvu svih muslimana, zasnovanom na Kur'anu i sunnetu Poslanika, a koja se ostvaruje kroz organizacijske oblike neposredne suradnje i udruživanja, uz poštovanje i uvažavanje nacionalnih, jezičnih i drugih razlika. Prema tom principu Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj sastavni je dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Islamska zajednica u Hrvatskoj nadnacionalna je zajednica, ali nije anacionalna, a to znači da u svom radu uvažava činjenicu da njezinu većinu čine muslimani – Bošnjaci.

Nakana teksta bila je predočiti čitateljima strukturu vertikale unutar Islamske zajednice. Svakako da Islamska zajednica u svom radu uključuje veliki broj vjernika (džematlija) kojima je stalo do svoje zajednice, njezina prosperiteta i napretka. Oni sudjeluju u svim organima Islamske zajednice, njihova je pomoć neophodna, njihova se riječ sluša, njihovi se zahtjevi ostvaruju. Islamska zajednica je servis njihovim zahtjevima. Nakana svih projekata Islamske zajednice jeste zadovoljstvo vjernika – članova Islamske zajednice. Ova, ustvari, i jest poradi njih. Duhovno jačanje i izgradnja međusobnoga vjerničkog povjerenja jamstvo su svakom uspjehu. Vjernici imaju mogućnost prigovora u organizacijskom smislu i davanje prijedloga za poboljšanje. O svim prijedlozima i primjedbama na rad bilo kojeg organa Islamske zajednice, raspravlja se na svim razinama i zauzima odgovarajući stav, koji se najčešće definira zaključkom a nekada i odlukom koja se prosljeđuje na izvršenje.

Djelatnost Islamske zajednice temelji se na odanosti učenja islama, a odvija u granicama određenim državnim Ustavom i Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica kao i potpisanom Ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj o specifičnim odnosima. Temeljni dokument po kome se odvija rad i ustrojstvo Islamske zajednice u Hrvatskoj jest Statut Islamske zajednice u Hrvatskoj. Statut prate i drugi nižerangirani akti, poput Pravilnika o službenicima Islamske zajednice, Poslovnik o radu Izvršnog odbora Medžlisa, Uredba o nespojivosti dužnosti i sprečavanju sukoba interesa u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, Uredba o kategorizaciji džemata, imama, muallima, muejezina, Odluka o nagradama i priznanjima, Uredba o službenoj odori službenika Islamske zajednice u Hrvatskoj, Pravilnik o članarini, zekatu i volonterskom radu itd...

Mešihat je glavni vjerski i administrativni organ Islamske zajednice u Hrvatskoj. Najbliži pojam je Biskupska konferencija. Predsjednik Mešihata je ujedno i Muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj. Broji deset članova plus Muftija.

Od termina koje dakle možemo usporediti s institucijama u Katoličkoj Crkvi: Džemat je Župa, Medžlis je Biskupija a Mešihat je Biskupska konferencija.

1 Imam - ar. predvodnik; islamski vjerski (duhovni) vođa; sam Poslanik a. s. bio je imam; u ši’itskom mezhebu ima više kategorija imama. Kod njih imam objedinjuje duhovnu i svjetovnu vlast, a kod sunita imam je na razini duhovnog vođe i tumača Božje riječi. Ta djelatnost se naziva imamet.

2 Hutba - ar. vjersko izlaganje, propovijed petkom za vrijeme džume-namaza, sastavni dio tjedne molitve kod muslimana (džume namaz)

3 Da'va – ar. misionarstvo, u znanosti predstavlja posebnu disciplinu koja se bavi metodama priopćavanja Božanske riječi.

4 Muallim/a - ar. vjeroučitelj/ica

5 Fakih – šerijatski pravnik, koji samostalno izriče i donosi pravna rješenja (fetve).

6 Mula – dodatna titula za imama, posebice kod šiita

7 Vaiz je vjerska osoba koja prikladnim govorima objašnjava islamsko učenje i radi na vjers-kom, kulturnom uzdizanju i odgoju muslimana.

8 Fetva - ar. Fatva - formulirano šeri’atsko pravno riješenje o nekom vjerskom pitanju od strane muftije ili islamskog mislioca (mudžtehida)

9 Mujezin - ar. osoba koja uči ezan; poziva na namaz (molitvu), vodi računa o urednosti džamije i ministrira tijekom molitve, u odsutnosti imama predvodi dnevne molitve.

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s