U jugozapadnom dijelu Hercegovine, najvećim dijelom Ljubuške krajine, pro-teže se župa Humac sa župnom crkvom posvećenom sv. Antunu Padovanskom. Župa Humac druga je po veličini u Her-cegovini, ima preko 13.000 vjernika, a duhovnu brigu o župljanima vode franjevci Hercegovačke provincije, koji ondje imaju i svoj samostan, simbol toga kraja u vjerskom i kulturnom značenju.

O župi danas

U Hercegovini je Humac gotovo sinonim za sv. Antu, kako narod odmilja zove Antuna Padovanskog. Osim po tom svecu, Humac je nadaleko poznat i po važnome franjevačkom samostanu. U njemu se osim pastoralnog osoblja nalaze novicijat i postulatura, gdje se odgajaju budući fratri, ali ondje se ujedno vodi briga i o starijoj braći - fratrima u mirovini. Osim što brojka od 13.000 vjernika sama najbolje govori o živosti župe, pozitivan prirodni prirast te rast broja stanovništva najbolji su zalog i za njezinu budućnost. Iako mnogi mladi odlaze na studije u veće gradove te najčešće ondje i ostaju, zbog stalnog doseljavanja iz okolnih seoskih područja u grad Ljubuški, župa ima pozitivnu bilancu. Tomu uvelike pridonose i neke veće hercegovačke tvrtke iz područja trgovine i građevinarstva, koje upravo ondje imaju svoje sjedište, pa su mnogi stanovnici zbog pronalaska posla ondje i ostali živjeti. Većina ljudi radi u privatnim tvrtkama, zatim u javnim službama, dok se jedan dio još uvijek bavi i poljoprivredom.

Fratri na Humcu ističu da uslijed recesije nezaposlenost postaje sve istaknutiji problem koji za sobom povlači i druge, poput lošijega životnog standarda i težeg života. Stoga je u župi aktivna i karitativna djelatnost "Kruh sv. Ante" te Udruga volontera sv. Ante, koji financijski i obilaskom ljudi u potrebi te fizičkim radom nastoje pomoći onima u težemu materijalnom položaju.

Povijest crkve, župe i samostana

Župa sv. Antuna na Humcu nastala je 1866. godine, kada je odlučeno da se 14 istočnih sela župe Veljaci zbog veličine odvoji u posebnu župu. Na Humcu se nalaze dvije crkve, stara i nova, obje posvećene sv. Antunu. Prva crkva, koja spada među najstarije očuvane samostanske crkve u BiH, sagrađena je 1869. godine, a uz nju je podignut i zvonik u kome su prvi put zazvonila zvona 10. siječnja 1869. godine. Crkveni zvonik 1970. godine nadograđen je za dva kata te je i dodatno učvršćen, a u njemu se danas nalaze tri zvona. Najstarije zvono potječe iz 1910. godine, a druga dva su iz 1926. godine. Crkva je iz temelja obnovljena 1961. godine, a budući da je postala premalena za sve župne potrebe, 1987. godine odlučena je gradnja nove, veće župne crkve. Nova crkva izgrađena je za svega dvije godine, a konačno uređenje završeno je 2004. godine. U tijeku je obnova stare crkve, a najzahtjevniji dio jest obnova glavnog oltara iz 1725. godine, a na Humcu se nalazi od 1900. godine. Prije toga, oltar se nalazio u kaptolskoj crkvi sv. Franje u Zagrebu. Humačka župa ima još i devet filijalnih crkava po svim mjestima župe, a u župi se nalaze i 24 groblja. Svete mise slave se svake nedjelje na 11 mjesta, a svake prve nedjelje u mjesecu na 13 mjesta.

Opis crkve

Stara crkva u nekoliko je navrata kroz svoju povijest obnavljana i nadograđivana, a u njoj se čuva najvrjednije blago crkvene umjetnosti u Hercegovini. Prilikom posljednje obnove nađeni su neki dijelovi izvedbe za koje se ne zna točno o čemu je riječ, pa je odlučeno da se ostave kao trajni znak i trag o njezinoj povijesnosti i prošlosti. Također je odlučeno da se više neće stavljati žbuka te će crkva ponovno dobiti izvorni izvanjski kameni izgled. Obnavljaju se i stare orgulje iz 1881. godine, prve u Hercegovini, koje su korištene sve do sadašnje obnove.
Nova crkva građena je u modernom stilu te je funkcionalnija i prostranija. Ispred nove crkve i u njoj nalazi se kip sv. Antuna s malim Isusom u naručju, a u staroj crkvi nalazi se oltarna slika s likom Sveca, gdje mu Gospa pokazuje malog Isusa. U crkvi se nalaze i zanimljivi vitraji. Tako se iznad glavnog ulaza u vitraju nalazi križ, a okolo vitraji evanđelista, sv. Antuna i sv. Franje te vitraji Oca, Sina i Duha Svetoga.

Samostan i muzej

Prvi su franjevci u ljubuški kraj došli još početkom 15. stoljeća, a uz samostan podigli su i crkvu koja je bila posvećena sv. Katarini. Nakon što su 1563. godine Turci srušili samostan i crkvu, franjevci su protjerani te su iz dalmatinskog Zaostroga i Živogošća dolazili do vjernika po Hercegovini. Nakon što su ipak dobili dopuštenje za rad i gradnju samostana, nakon onoga na Širokom Brijegu, 1867. godine počela je gradnja samostana na Humcu. Samostan je dovršen nakon deset godina, a odlučeno je da se ondje smjesti i sjemenište za odgoj mladih franjevaca te je bilo potrebno sagraditi i crkvu. Crkva je dovršena 1869. godine. U sklopu samostana otvorena je 1867. godine i pučka škola, a sestre Milosrdnice, koje su također došle na Humac, 1898. godine otvorile su mješovitu osnovnu te obrtnu žensku školu. Samostan je kasnije nadograđivan, a tijekom Drugoga svjetskog rata teško je oštećen. Poslije je još nekoliko puta bio preuređivan i obnavljan. U jednom dijelu danas je smještena novouređena knjižnica s preko 20.000 knjiga, dok je u drugom smještena galerija. Ondje se nalazi i muzej koji je radom započeo još 1884. godine. Franjevački muzej najstariji je muzej u Bosni i Hercegovini, a smješten je u obnovljenom podrumu samostana.

Proslava zaštitnika župe

Proslava sv. Antuna na Humcu je središnji godišnji događaj ne samo za župu nego i za općinu Ljubuški, ali i cijeli kraj, kada deseci tisuća ljudi iz Hercegovine ali i južne Dalmacije sudjeluju na misnim slavljima. Za sam blagdan vjernici se pri-premaju izrazito posjećenom devetnicom, a uz to, svaki utorak na večernjoj svetoj misi moli se pobožnost sv. Antunu. U mjesecu lipnju vjernici često i hodočaste prema Humcu, a oko kipa sv. Antuna obilaze i stari i mladi moleći sv. Antuna za svoje potrebe. Posebno se pak obilježava i Trinaest utoraka do blagdana. Na samo Antunovo mise počinju već od pet sati ujutro pa se održavaju svaki puni sat do 11 sati, kada se slavi središnje misno slavlje, dok se večernja misa služi u 19 sati. Središnju misu većinom predslavi gostujući misnik, tako je prošle godine slavlje predvodio zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić, a ove godine apostolski nuncij u BiH, nadbiskup Alessandro D'Ericco.

Franjevci i župne aktivnosti

U samostanu se trenutno nalazi 21 fratar (od kojih su trojica časna braća). Fratri uz brigu za vjernike odgajaju i mlade fratre u novicijatu, brinu se za knjižnicu, muzej i galeriju. U postulaturi je 7 pripravnika (od kojih dvojica za Bosnu Srebrenu) a u novicijatu se nalazi 5 novaka. U samostanu se nalazi i uredništvo zbornika Kršni zavičaj, koji se tiska od prosinca 1970. godine. Zbornik obrađuje povijest i sadašnjost Hrvata u Bosni i Hercegovini, a u njemu se mogu pronaći podatci o životu i radu crkve u Hercegovini, a posebno Hercegovačke provincije.

Trenutno je na Humcu župnik fra Mladen Sesar, a gvardijan je fra Miro Šego. Aktivan je i rad s mladima, koji su u velikom broju uključeni u Franjevačku mladež, a sudjeluju u gotovo svim većim župnim događanjima. Aktivan je i župni zbor, a uz njega djeluje i dječji. Zborove vode časne sestre franjevke koje pomažu i u mnogim drugim pastoralnim aktivnostima.