Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Crkvene teme
 
Da svi budu jedno

Piše: Nikola Šantek
 
Ekumenski dijalog Ruske pravoslavne i Rimokatoličke crkve

Prošlih smo dana bili svjedoci promjena političkih odnosa Vatikana i Rusije. Iako su stoljeća političko-religijskog suprotstavlja-nja učinila da se nagomilaju problemi koje je teško riješiti u kratko vrijeme, odnosi se ipak poboljšavaju. Papa je početkom pro-sinca primio u posjet predsjednika Ruske Federacije, Dimitrija Medvedeva, i ruskog ministra vanjskih poslova, Sergeja Lavo-va.

Tom je prigodom izraženo obostrano za-dovoljstvo uspostavom punih diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Ruske Fe-deracije, a ruski je predsjednik izvijestio Papu da je potpisao uredbu o uspostavi punih diplomatskih veza sa Svetom Stolicom.

Povijest odnosa Vatikana i Moskve

Prvi službeni politički kontakt nakon uspostave komunizma u SSSR-u između Moskve i Vatikana dogodio se početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su se u Vatikanu susreli papa Ivan XXIII. i obitelj kćeri tadašnjeg vođe SSSR-a Nikite Hruščova, dok je tek Mihail Gorbačov bio prvi sovjetski vođa koji je posjetio Vatikan 1989. godine. Nakon tog posjeta, u Vatikanu su još bili Boris Jeljcin i Vladimir Putin. Od početka devedesetih, nakon raspada SSSR-a, diplomatski odnosi bili su na razini misije posebnog karaktera, dok je zajedničkim prihvaćanjem, misija sada prerasla na razinu veleposlanstva.

Problemi dijaloga

S obzirom na jak utjecaj Pravoslavne crkve u Rusiji, ovaj događaj smijemo promatrati i u svjetlu početka otvorenih odnosa Rimokatoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve, koji su već stoljećima na najnižoj mogućoj pozitivnoj razini. Zamjerke koje su se znale čuti od strane Ruske pravoslavne crkve najviše su bile vezane uz optužbu za prisvajanje pravoslavnih vjernika od strane Rimokatoličke crkve, tvrdeći da Vatikan nastoji uspostaviti dominaciju na područjima na kojima katolici nikad nisu bili prisutni. Jedan od najvećih problema je pitanje Grkokatoličke crkve u Ukrajini, na poseban način njihova želja da Rim proglasi unijatski Patrijarhat u Ukrajini. Ruska Pravoslavna Crkva također je protestirala na odluku Vatikana da u Rusiji osnuje četiri biskupije - Moskovsku, Saratovsku, Irkutsku i Novosibirsku, 2002. godine, a da pri tom ona nije "upozorena". Probleme vide i u Kazahstanu, koji smatraju "kanonskim teritorijem" Ruske pravoslavne crkve. Vatikan je na te optužbe odgovorio da se njegove aktivnosti u Rusiji odnose na one koji su već katolici, poput Poljaka, Nijemaca i Litvanaca i koji su u prošlosti bili na udaru diskriminacije.

Otvorenost promjenama

Unatoč optužbama, obostranim zalaganjem i velikodušnom otvorenošću posljednjih se godina stvari ipak mijenjaju nabolje. Dok sa strane Ruske pravoslavne crkve veliki obol zbližavanju daje novi patrijarh Kiril, s Rimokatoličke strane velikim djelatnim promicateljem ekumenskog dijaloga postaje papa Benedikt XVI.

Ruski patrijarh Kiril nosio je do izbora za patrijarha titulu mitropolita Smolenska i Kalinjin-grada. Nakon što je bio pomoćnik Nikodima, lenjingradskog mitropolita, postao je službeni predstavnik Ruske pravoslavne crkve u Svjetskom kongresu crkava, a 1976. godine postao je episkopom Viborga. Arhiepiskopom Smolenska i Vjazme postao je 1984. godine, a 1991. godine dobio je titulu mitropolita. Kiril je u hijerarhiji Ruske pravoslavne crkve bio zadužen i za odnose s drugim crkvama. Zbog naklonosti prema Katoličkoj crkvi, konzervativni pravoslavci optuživali su ga za preveliki ekumenizam, odnosno za sklonost poboljšanju odnosa s Katoličkom crkvom i otvorenost prema naporima pape Benedikta XVI. da se okonča veliki raskol iz 1054. godine. S papom se posljednjih godina, kao predsjednik Odsjeka za međunarodne odnose patrijarhata, sastao tri puta. Posebno ohrabruje njegov odgovor na pismo kojim zahvaljuje na čestitki povodom izabranja za patrijarha Ruske pravoslavne crkve: "Između suradnika Ruske pravoslavne crkve, Rimokatolička crkva zauzima posebno mjesto. Iskreno se nadam plodnome razvoju odnosa između naših crkvi".

Papa Benedikt XVI. u službi ekumenizma

Rimokatolička crkva također je spremna i želi surađivati na društvenom i kulturnom području s Ruskom pravoslavnom Crkvom, svjedočeći tako kršćanske vrednote, a da pri tome ne izgubi iz vida glavni cilj dijaloga, a to je ostvarenje Kristove oporuke, odnosno potpunog zajedništva svih Kristovih učenika. Papa Benedikt XVI. nada se da će uskoro svanuti dan kada će svi kršćani biti ujedinjeni. Još kao kardinal Ratzinger, u službi prefekta Kongregacije za nauk vjere, više se puta izjasnio u ovom smislu za rješenje odnosa: "Katolička crkva ne smije od istoka tražiti, s obzirom na ono što se tiče crkvenog učenja, više od onoga što je življeno u prvom tisućljeću". Vraćajući se na te svoje riječi kao poglavar Rimokatoličke crkve, spreman je na zajedničko razmatranje uzroka različitosti, i ponekad nesporazuma, kako bi ih se pokušalo riješiti u nadnaravnome duhu. U tom duhu poručio je ruskim biskupima u pohodu "ad limina" početkom 2009. godine: "U crkvenim prilikama u Rusiji, koje su obilježene tisućljetnom pravoslavnom tradicijom s bogatom vjerskom i kulturnom baštinom, potrebno je novo zalaganje u prenošenju ljudskih i duhovnih vrednota. Posebice je važno učvrstiti dijalog s pravoslavnima. To je dijalog koji, unatoč postignutome napretku, još ima nekih teškoća".

U osobi i nauku Benedikta XVI. pravoslavni svijet vidi određeno jamstvo zajedničke kršćanske tradicije, mogućnost pronalaženja široke zajedničke osnove koja se odnosi na našu vjeru i na ono što se tiče praktične primjene naše vjere u društvu.

S vremenom se došlo do toga da se Ruska pravoslavna crkva i Katolička crkva vide u mnogome uzajamno povezane: protiv duha vremena i stremljenja moderne, koju su zajedno odbacile. I u pravoslavnom svijetu postoji uvjerenje da se s ovakvim papom na čelu Katoličke crkve zajednički može oblikovati utvrda protiv liberalizma, subjektivizma i sličnih tendencija, koje i Ruska crkva ocjenjuje kao opasnost.

Na putu prema zajedništvu

Jedna od najvećih želja na polju približavanja i međusobnog dijaloga papa Benedikt vidi u susretu s patrijarhom Kirilom i u posjetu Rusiji, za kojeg vjeruje da bi bio vrlo znakovit i važan ekumenski događaj, koji bi trebao biti razlog za radost i nadu ne samo za katolike, već za cijelu Rusiju. Na žalost, Ruska pravoslavna crkva više puta je odbijala zahtjev papâ da posjete Rusiju, a također i pozive Vatikana da moskovski patrijarh i primas Ruske pravoslavne crkve pohodi Rim.

Zasigurno je potrebno još mnogo međusobnog dijaloga i susreta, no samo trajni trud oko zajedništva može prevladati sve povijesne i ostale prepreke za jedan bolji svijet, u kojem će se ostvariti Isusova molitva "da svi budu jedno".

 


© 1999-2017 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s