Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Uz 50. obljetnicu smrti bl. Alojzija Stepinca
 
Stepinčev Krašić

Tekst i fotografije: Stjepan Bubalo
 
Dolaze hodočasnici, zahvalnici ali i tražitelji životnoga puta

Ime kardinala Alojzija Stepinca i danas, 50 godina nakon njegove smrti, još uvijek među narodom živi kao da je i on sam još uvijek među nama. U njegovom Krašiću, gdje je odrastao i proveo posljednje dane ovozemnog života, ispred župne crkve Presvetog Trojstva, njegov odlijeven lik kao da dočekuje hodočasnike i posjetite-lje i poziva ih na odmor od svakodnevnih briga.

Krašić je danas malo općinsko središte između Jastrebarskog i Karlovca, a pos-ljednih godina u njemu se sve više razvija vjerski turizam, koji unapređuje i gospo-darstvo samog mjesta i daje mu sve važ-niji položaj kao hodočasničko i turističko odredište.

Krašić kao krletka

Premda je Alojzije Viktor Stepinac rođen u malom mjestu Brezarić pored Krašića, sve se važnije događalo u Krašiću, jer je to župno i općinsko središte. Ondje je njegova obitelj kupila kuću kad je Alojzije imao devet godina, pa je uz njega i vezan od najranije dječačke dobi. Mjesto je posebno postalo poznato kada je nadbiskup Alojzije Stepinac iz zatvora u Lepoglavi, gdje je odsluživao zatvorsku kaznu, uvjetno pušten 5. prosinca 1951. godine i prebačen u Krašić u kućni pritvor. Stepinac je ondje boravio kod župnika Josipa Vranekovića, s kojim je i obavljao sve svećeničke aktivnosti, a kao pomoć u župu su došle i sestre Služavke Malog Isusa. U župnoj kući gdje je stanovao 2990 dana imao je krletku s kanarincima, a svjedoci govore da je često svoje zatočeništvo u Krašiću uspoređivao sa zatočenim pticama. Danas se taj kavez, kao i druge osobne stvari kojima se Stepinac koristio dok je ondje bio zatočen, čuvaju u spomen-kući, odnosno bivšoj župnoj kući, gdje je kardinal u srijedu 10. veljače 1960. godine i izdahnuo.

Sjećanja svježa do danas

Iako je blaženi Alojzije Stepinac pokopan u zagrebačkoj katedrali, mjesto hodočašća ipak je ostao Krašić. Danas Krašić živi mirnim životom, a veliki spomenik ispred župne crkve dočekuje vjernike i hodočasnike i započinje priču o blaženiku, kardinalu, ispovjedniku, sumještaninu i prijatelju.

Još uvijek u Krašiću ima i onih koji se živo sjećaju Alojzija Stepinca iz vremena pritvora, a njihova svjedočanstva u što većem broju nastoji zapisati i sadašnji krašićki župnik Dragutin Kučan. Tako Tomislav Bajzek svjedoči da je kao jedanaestogodišnji ministrant često bio uz blagopokojnog blaženika. "Stepinca ovdje doživljavamo kao našeg čovjeka prema kojemu osjećamo veliku zahvalnost iako smo i sami bili opterećeni njegovim zatočeništvom u Krašiću. Sve je bilo prepuno policije koja ga je "čuvala", a zbog njega je i tada i godinama poslje njegove smrti naše mjesto bilo zapostavljano", ističe Bajzek. Dodaje kako se najradije sjeti anegdote kada su išli prema školi i prije sata vjeronauka navraćali ispred župne kuće da pitaju Stepinca hoće li župnik održati sat vjeronauka. "Tada bi se skrivali i jedan po jedan odlazili ispod Stepinčevog prozora, pozdravljali ga i pitali ga jedno te isto - hoće li župnik održati sat vjeronauka. Naravno da nas je brzo prokužio, ali nikada to nije govorio i svakome bi uvijek dobacio po jedan bombon", rado se prisjeća Bajzek.

Osim bombona koje je Stepinac uvijek nosio u džepu te darivao djecu za vrijeme šetnji po Krašiću, djecu je darivao i na Božić te su ga ona posebno voljela i rado susretala. I sumještanin Stjepan Ivanušić najviše se prisjeća stražara, policajaca i strogog režima i stalnih kontrola. "Moj otac Alojzije umro je skoro kada i Stepinac, a budući da je bio u vatrogascima, oni su na jarbol postavili crnu zastavu. Ta je zastava zasmetala tadašnje vlasti i brzo su pohitali raspitati se tko je postavio zastavu da izrazi žalost za Kardinalom. Rečeno im je da je zastava podignuta zaista za Alojzija, ali ne Stepinca već Ivanušića pa su se strasti ipak primirile te nitko nije kažnjen", kazao je Stjepan Ivanušić.

I ostali sumještani najviše se sjećaju Kardinalove šetnje po Krašiću, razgovora s ljudima te njegovih misa, a posebno napominju njegovu mirnoću riječi kojima ih je hrabrio.

Krašić – mjesto uspomena

Osim samih suvremenika koji su najbolje svjedočanstvo Stepinčeva života, u Krašiću se posjetiteljima i hodočas-nicima nudi i upoznavanje s blaženikovim životom te mjestom njegova boravka. Tako je u staroj župnoj kući gdje je Alojzije Stepinac boravio za vrijeme devet godina zatočeništva u kućnom pritvoru uređena spomen-kuća. Ona je otvorena za sve posjetitelje, ulaz se naplaćuje simboličnih pet kuna, a osim blagovaonice, radne i spavaće sobe, mogu se vidjeti i mnoge Stepinčeve osobne stvari. Posebno je zanimljiv pisaći stroj na kojemu je Stepinac pisao brojna pisma i propovjedi te njegova najdraža slika koja se nalazi iznad kreveta. "Stepinac je posebno štovao Blaženu Djevicu Mariju, što je naučio od majke Barbare, koja je često molila baš pored ove slike Marije Pomoćnice. Kasnije je i sam Alojzije često molio uz ovu sliku, a i u času njegove smrti ona se nalazila iznad njegovog kreveta", ispričao je župnik vlč. Kučan. Dodao je kako je u spomen na godišnjicu ukazanja Gospe Lurdske na inicijativu Alojzija Stepinca u župnoj crkvi u Krašiću 1953. godine postavljena replika špilje Gospinog ukazanja, a za koju je kardinal osobno pronašao kipove i kamen. Stepinčeva želja bila je i da kapelica sv. Ivana Krstitelja u Hrženiku postane proštenište Gospe Lurdske, ali se njegov dekret zbog tadašnjih okolnosti nije proveo.

Spomen-kuća danas je u izvornom obliku kako je izgledala i dok je on u njoj stanovao. Za svog boravka u Krašiću dao je promijeniti dotrajali parket od novčanih priloga iseljenih Hrvata iz Amerike, a do danas je od modernih stvari uvedeno tek centralno grijanje u dio kuće i promijenjeni su tek neznatni detalji. Blagovaonica spomen-kuće koristi se i danas u posebnim prilikama, kada se okupi više svećenika, dok u kuhinji časne sestre i danas sva-kodnevno kuhaju. Sestre družbe Služavke Malog Isusa u Krašić su došle kada i Kardinal, koji im je kasnije kupio jednu kuću u neposrednoj blizini crkve, gdje je osnovana samostanska kuća sv. Nikole Tavelića.

Obiteljske kuće – budući muzeji?

Osim spomen-kuće, koja na najbolji mogući način svakog hodočasnika ili posjetitelja upoznaje sa stvarnim okol-nostima u kojima je Blaženik provodio vjerojatno najteže godine svoga života, svatko tko posjeti Krašić, vidjet će i mnoge druge zanimljivosti koje upotpunjuju sliku o Stepinčevom životu. U crkvi se i danas nalazi prazno grobno mjesto gdje je Kardinal trebao biti pokopan, a sada je to bočni oltar koji je posvećen Blaženiku.

Zanimljiv je i podatak da se Stepinac narodu uvijek obra-ćao s propovjedaonice, i to prije svete mise, što je tada još uvijek bio običaj. Kad je umro, Stepinac je pokopan s mitrom koju je dobio od svojih Krašićana za 25. godišnjicu svećeničke službe, a sva njegova arhiva odnešena je zbog istraživanja kod postupka proglašenja blaženim. Pored crkve od drveta su izrađene i drvene figure Stepinca i djece koja s njim razgovaraju, a 5. svibnja 1998. ispred crkve je postavljen 2,60 metara visok kip blaženika.

U neposrednoj blizini crkve nalazi se i bivša obiteljska kuća, u koju su se Alojzijevi roditelji doselili iz susjednog Brezarića kad je on imao devet godina. Kuća je u derutnom stanju, a kako ni crkva ni općina nisu pokazale interes da ju otkupe od obiteljskih nasljednika, kuću je otkupio jedan mještanin. Iako nema nikavu obvezu, namjerava ju jednoga dana obnoviti i u njoj urediti neku vrstu muzeja u spomen na Stepinca. Župnik Dragutin Kučan ističe kako je spomen-kuća najbolji način na koji se svatko može upoznati s blaženikom, ali da bi obnova obiteljske kuće i u njoj uređenje muzeja s još nekim pojedinostima iz Blaženikovog života zasigurno još detaljnije opisivale njegov život i proširile sadržaje koje posjetitelji mogu vidjeti. Rodna kuća obitelji Stepinac, u kojoj je rođen i sam Alojzije, nalazi se u nedalekom Brezariću i na njoj je Družba braće hrvatskog zmaja postavila spomen ploču kao svom počasnome članu "Zmaju od Bakačeve kule". Budući da u njoj stanuju obiteljski potomci, ona nije otvorena za javnost pa se može razgledati tek s vanjske strane.

Hodočašća

Mnoštvo vjernika koji u organiziranim skupinama, s obite-ljima ili pojedinačno svakodnevno dolaze u Krašić najbolji su dokaz da kod ljudi postoji želja i da se pobliže upoznaju s Blaženikovim životom, ali i potreba da mu upute svoje molitve. "Jedni dolaze da bi se Stepincu zahvalili, drugi da bi molili, treći iz znatiželje te se često dogodi da ih milost Božja potakne na nešto posebno u njihovom životu", ističe župnik. Prošle godine zabilježeno je oko 30.000 hodočasnika, a osim spomen-sobe i crkve, hodočasnici obilaze i kuće u kojima je Alojzije živio. Najviše hodočasnika u Krašić dolazi tijekom ljeta te krajem siječnja, kada se priprema proslava Stepinčeva. Najviše u posjet dolaze laičke udruge, zatim organizirane grupe preko župa, a navrate i grupni školski posjeti. Župnik je svim posjetiteljima na raspolaganju, a već četvrtu godinu izdaje i časopis "Stepinčev Krašić", u kojemu se nalazi popis svih prijavljenih grupa koje su došle u obilazak. Budući da je crkva otključana tijekom cijeloga dana, i slučajni posjeti Krašiću mogu se pretvoriti u jedno lijepo iskustvo s upoznavanjem života Alojzija Stepinca.

Budućnost Krašića

Mnogi sugovornici ističu kako imaju osjećaj da Crkva još nije odlučila što će učiniti s Krašićem, odnosno, kako trajno planira urediti hodočasničko mjesto kao spomen na blaženika Alojzija Stepinca. Župnik je u posljednje vrijeme dao postaviti hrastove klupe i stolove pored crkve da se hodočasnici imaju gdje odmoriti. Pored crkve su postavljenje i trajne hrastove jaslice koje je izradio Ante Bezjak. U crkvi je postavljena i stalna izložba fotografija i tekstova iz blaženikova života te se tako hodočasnici mogu bolje upoznati s detaljima njegova života.

Načelnik općine Krašić Josip Petković Fajnik ističe kako se Krašić postupno razvija zbog pojačavanja vjerskog turizma, koji čini i osnovicu gospodarskog razvoja općine. "Potrebno je educirati ljude da sami prošire ponudu u Krašiću, kako bi hodočasnici i drugi posjetitelji osim crkve i spomen-kuće na raspolaganju imali i druge sadržaje. Budući da se nalazimo u neposrednoj blizini parka prirode Žumberak, čista priroda i mir omogućava i razvoj seoskih gospodarstava, što bi u kombinaciji s vjerskim turizmom bilo najprihvatljivije", kazao je načelnik. Dodao je da se razmišlja o uređenju Stepinčeve šetnice, odnosno da se staza kojom je najčešće šetao uredi na prikladan način, što bi zasigurno na još ljepši način prezentiralo Krašić. "U Krašić je potrebno doći, osjetiti i vidjeti što sve imamo, i zasigurno nitko neće požaliti. Osobna preporuka i priča o Krašiću od usta do usta najbolja je preporuka, ali mi i dalje moramo povećavati ponudu i na što bolji način predstaviti naše mjesto", rekao je načelnik.

Da Krašić ima budućnost, svjedoči i ravnateljica osnovne škole "Alojzije Stepinac", Sandra Šarić, koja ističe kako škola broji 270 učenika.

Ovogodišnje Stepinčevo

Za ovogodišnju proslavu 10. veljače župa će se kao i prijašnjih godina pripremati devetnicom, koju će predvoditi svećenici, župljani i crkveni zborovi iz župa diljem Hrvatske. Na sami blagdan svetu misu u 11.00 sati predslavi sarajevski nadbiskup Vinko Puljić, dok će večernju svetu misu u 17.00 sati predslaviti vojni ordinarij Juraj Jezerinac.

Stepinčeva srijeda

Srijeda je odabrana kao dan za posebno štovanje blaženika. "Mnogo toga u njegovom životu dogodilo se baš srijedom. U srijedu na Bezgrešno začeće 1937. godine postao je zagrebački nadbiskup, u srijedu je i uhapšen, u srijedu došao u Krašić u kućni pritvor, a u srijedu je i umro", ispričao je župnik. Srijedom se u Krašiću stoga slave i mise na zagovor blaženom Alojziju Stepincu, posebno za bolesne, obitelji i mlade, dobročinitelje i svećenička i redovnička zvanja.

Za vrijeme korizme Stepinčevom šetnicom prolazi i Križni put, koji se zaustavlja na mjestima gdje je i blaženik najčešće zastajao i razgovarao s ljudima.

Svete mise u župi se održavaju nedjeljom u 8 i 11 sati, ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i subotom ujutro, a srijedom i petkom služe se večernje mise.

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s