Adolescencija je doba odrastanja u ko-jem osoba uspostavlja ravnotežu između djetinjstva i zrelosti. To je razdoblje, kako ga neki nazivaju, samoodgoja, kad mlada o soba odbacuje autoritete, odbija rodi-teljsku kontrolu i zbližava se s vršnjacima. To je vrijeme buntovništva, ispitivanja granica, naglih promjena raspoloženja, unutrašnjih sukoba i sukoba s okolinom.

Petar je učenik prvog razreda gimnazije. Osnovnu školu je završio s odličnim uspjehom. U školi je popustio i ima loše ocjene. Osim toga, roditelje zabrinjava Petrova agresivnost i nasilno ponašanje prema okolini, često laganje, prkosno suprotstavljanje, izostanci i bježanje iz škole, negiranje problema.

Koncept djetinjstva i odrastanja kroz povijest je doživio brojne promjene. Možemo zaključiti da je razvoj čovjeka kontinuirani proces koji brojni autori dijele na faze. Važno je naglasiti da prijelaz iz jedne faze u drugu teče postupno i kontinuirano i da nema naglog prijelaza među njima. U svakom razdoblju života razrješava se konflikt koji je specifičan baš za tu fazu. Za razvoj zdrave ličnosti važno je svako razdoblje, a nerazriješeni konflikt otežava razumijevanje konflikta sljedećeg razdoblja. Adolescenciju pedagozi nazivaju burnim razdobljem u kojem mlada osoba postiže psiho-socijalnu zrelost i formira svoj identitet. U ovom razdoblju dolazi do razvoja intimnosti, kao i priprema za produktivno razdoblje u životu ili razdoblje zrelosti. Zbog ubrzanog tjelesnog i intelektualnog razvoja posljedica promijenjenih životnih uvjeta smatra se da pubertet i adolescencija počinju sve ranije.

Adolescencija je jedinstveno razdoblje u ljudskom životu, kada mlada osoba jednu životnu etapu - djetinjstvo zamjenjuje drugom – a to je odrasla dob. Adolescent se susreće s nizom poteškoća koje svladava da bi se ostvario kao jedinstvena ličnost. Jedna od glavnih zadaća adolescencije jest odvajanje od roditelja i izgrađivanje identiteta, zbog čega osobe u toj dobi imaju snažnu potrebu za neovisnošću. Mlada osoba istražuje motiv i skuplja snagu da iz zaštićenog okrilja vlastitog doma, u kojem je još dijete, uđe u svijet odraslih.

Zbog bioloških promjena dolazi do promjena raspoloženja u adolescenta, a kako postaju sve veći i snažniji, sve važniji postaje i problem ovladavanja agresijom. Adolescenti eksperimentiraju vlastitom agresijom na različite načine: sportom, tučnjavama, krađom, a neki i upotrebom oružja.

Sposobnost stvaranja intimnosti postaje središnje pitanje u adolescenciji. Sposobnost uspostavljanja novih odnosa gradi se na ranijim obiteljskim iskustvima. Istraživanje odnosa u prijateljstvu je korisno i predstavlja postupni prelazak iz obiteljskih odnosa prema stvaranju intimnih odnosa izvan obitelji. Ponašanje adolescenta roditelje potpuno zbunjuje, te oni moraju stalno preispitivati svoje ponašanje i vrijednosti. Ponekad roditelji zaboravljaju da su i sami prošli kroz isto razdoblje, i ne žele priznati da su imali slične probleme.

Područja o kojima trebaju voditi brigu odgojitelji i roditelji kod adolescenata:

Fizički rast, razvoj i vanjski izgled u adolescenciji

Izgled pojedinih dijelova tijela ili izgled u cijelosti ponekad se u kratko vrijeme značajno promijeni, zbog čega fizički izgled postaje osnovna preokupacija mlade osobe. Često vlastiti izgled nije u skladu sa željenim tjelesnim izgledom te adolescenti postaju vrlo osjetljivi na vlastito tijelo.

Nezadovoljstvo izgledom usko je povezano s osjećajem samopoštovanja i često je uzrok adolescenske krize.

Kognitivni razvoj

Sve promjene u načinu mišljenja imaju snažan utjecaj na ponašanje, stavove doživljavanja svijeta oko sebe. Slika se idealnog svijeta kod mladog čovjeka u najvećem broju slučajeva razlikuje od realnog, roditeljskog svijeta, pa se zbog toga pojačava sukob s okolinom.

Adolescencija je ispunjena kognitivnim i emocionalnim promjenama. To je vrijeme samootkrivanja i otkrivanja svoje povezanosti sa svijetom oko sebe.

Socijalni razvoj

Mladi ljudi su uvjereni kako ih drugi stalno procjenjuju, kako su kritični i zaokupljeni njima. Mit o sebi i mišljenje da su jedinstveni i da su njihova iskustva neponovljiva i autentična čine ih egocentričnima.

Identitet, samopouzdanje, adolescentska kriza

U adolescenciji se događa proces individualizacije, u kojem se osoba, od djeteta ovisnog od roditelja, pretvara u neovisnu odraslu osobu. Djeca postaju izrazito kritična prema roditeljima i ne prihvaćaju roditeljske vrijednosti i stavove. Ovdje je važan pažljiv pristup, prepoznavanje i prihvaćanje neuspjeha.

Adolescentska kriza je stanje koje može uključiti niz pojava kao: potištenost, tjeskobu, asocijalno ponašanje i zapuštanja školskih obveza.

Intimnost i seksualnost

Zaljubljenost u adolescenciji povezana je s intezivnim emocionalnim uzbuđenjima, dramatičnošću i maštanjima. Odgovornost u spolnom ponašanju razvija se povećanjem znanja, promjenom stavova i razvijanjem samopoštovanja.

Obitelj i adolescent

Obitelj, kakva god bila, prva je grupa u kojoj se dijete nalazi nakon rođenja, u kojoj stječe prva iskustva, razvija svoje osobne potencijale i oblikuje stavove. Obitelj je prvotni faktor socijalizacije. U obitelji su važni odnosi unutar članova. Mnogo toga održava stabilnost obiteljskog sustava: obiteljska pravila, običaji, kultura, moral, religioznost i društvena uvjetovanost i drugo. Općenito govoreći, mladi od svojih roditelja očekuju: interes i pomoć kada je trebaju, razumijevanje i slušanje, pokazivanje ljubavi, prihvaćanje, vjerovanje i očekivanje najboljeg, pokazivanje zadovoljstva i smisla za humor. Iako nema jednostavnih savjeta za roditelje, neke strategije mogu pomoći u davanju podrške adolescentu.

- Naučite svoje dijete da svako ponašanje dovodi do određenih posljedica.
- Odolite davanju savjeta, osobito ako dijete to od vas ne traži.
- Prihvatite odvajanje i učite dijete samostalnosti.
- Pustite adolescenta da razmišlja o sebi, dajte mu priliku da kaže svoje mišljenje bez vaše kritike.
- Samopoštovanje u ovoj dobi je vrlo krhko, te kritike mudro dijelite i u pravo vrijeme.
- Pustite ga da bude sam sa sobom.
- Dopustite da sam preuzme dio brige za sebe i druge.
- Dopustite da sudjeluje u obiteljskim odlukama.
- Strahove podijelite sa svojom djecom.
- Prihvatite vlastite osjećaje. Biti roditelj ne znači biti savršen. Ako ste pogriješili, ispričajte se svom djetetu.
- Ako ste umorni od briga, potražite pomoć stručnjaka za vas i vaše dijete.

Dragi roditelji, nadam se da ćete uspješno svladati uzbudljivu avanturu odgovornog roditeljstva. Nadam se da će Petar s početka priče pronaći put do svojih roditelja, a roditelji pomoći Petru kako odrastati i biti zdrav, sretan i odgovoran adolescent.