Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Godina Torinskoga platna
 
Odgonetavanje Torinskoga platna

Piše: Renzo Allegri
S engleskog prevela: Aleksandra M. Chwalowsky
Izvor: Messenger of Saint Anthony, March 2010.
 
Torinsko će platno biti izloženo na čašćenje vjernicima od 10. travnja do 23. svibnja, no kritici su se već podigli na noge kako bi osporili najčuveniju relikviju kršćanstva

Iduća dva mjeseca će biti zapamćena kao vrijeme u kojemu je prvi put u 21. stoljeću Torinsko platno bilo izloženo vjernicima. Ovo platno, što ga mnogi pobožni kršćani smatraju onim istim što je obavijalo razapeto tijelo Isusa Krista, moći će se razgledati u torinskoj katedrali.

U prošlome je stoljeću Platno bilo izloženo 5 puta. Za vrijeme posljednje izložbe u Jubilejskoj godini 2000. tu je relikviju vidjelo preko milijun ljudi. Ovoga se puta očekuje još i veći broj.

"Ljudi pokazuju veliko zanimanje diljem svijeta", kaže Bruno Barberis, profesor matematike na Sveučilištu u Torinu. Barberis je čuveni stručnjak za Torinsko patno, Predsjednik međunarodnoga sre-dišta sindonologije te član organizacijskog odbora nadolazeće izložbe.

"Broj hodočasnikâ koji su se prijavili za organizirani posjet već je dosegao jedan milijun. U to su uključeni hodočasnici iz tako dalekih zemalja kao što su Kina, Saudijska Arabija, Koreja i Japan. Međutim, mnogi će doći i izvan organiziranih putovanja, dok će 2. svibnja relikviju vidjeti i sam Sveti Otac.

Sindonolog

Profesor Barberis predaje racionalnu mehaniku, fiziku, matematičku analizu, metode aproksimacije, elektromag-netske valove i matematičku biologiju. Kroz proteklih je 35 godina puno vremena i naporâ uložio u istraživanje Torinskoga platna, objavljujući razne studije te održavši preko 1700 predavanja o toj relikviji diljem svijeta. Bio je ujedno i u odborima koji su organizirali izložbe 1978., 1998. i 2000. godine.

Profesore Barberis, što je novo u svezi s nadolazećom izložbom?

Ovoga puta svjetovni mediji pokazuju veće zanimanje negoli u prošlosti. Novine, Tv i radio-postaje, kao i brojne internetske stranice, posvuda šire vijesti o Torinskome platnu. Nažalost, većina informacija što dolaze iz tih medija puko je negativno pretjerivanje. Tako se uz relikviju često pronalaze riječi "lažna" ili "krivotvorena". Smatram kako Torinsko platno još nikada dosad nije bilo popraćeno tolikim negativnim konotacijama kao ovaj put.

No, to se moglo i očekivati, jer, govoriti o Torinskome platnu znači govoriti o Onome kojega milijuni i milijuni ljudi časte kao Sina Božjega. Budući da je kršćanstvo oduvijek imalo vrlo brojne neprijatelje, isto vrijedi i za Torinsko platno.

Podrazumijeva se, u tom smislu, kako vi osobno relikviju smatrate vjerodostojnom?

Uvjereni sam, praktični vjernik te vjerujem kako je Torinsko platno vjerodostojno. No, želio bih naglasiti kako moja vjera ni na koji način ne utječe na moj rad kao znanstvenika.

Brojni su znanstvenici pristrani bilo u korist, ili pak protiv Torinskoga platna. Vjerujem kako su oba ta stava pogrješna te kako valja jednostavno objektivno proučavati predmet istraživanja te na temelju dobivenih rezultata izvesti zaključke.

Tako oduvijek radim i tako rade svi ozbiljni istraživači. Pristrani se znanstvenici obično pribojavaju istine. Jednako tako mnoge znanstvenike smeta činjenica kako je, korištenjem suvremenih znanstvenih tehnika, moguće dobiti vjerodostojne podatke o događajima kao što su Isusovo razapeće i uskrsnuće. Razumije se kako svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali zato nitko nema pravo iskrivljavati, prikrivati, ili zanemarivati činjenice te objavljivati rezultate za koje zna kako su lažni. Po čitavome se svijetu provode brojne ozbiljne studije Torinskoga platna, ali svjetovni mediji radije naglašavaju samo one koji upućuju na to kako je Torinsko platno lažno, neovisno o činjenici što su navedene studije loše provedene te im nedostaje znanstvene iskrenosti.

Platno "uradi sam"

Možete li nam iznijeti neke primjere?

Čim smo najavili nadolazeću izložbu, sve su stare teorije, koje tvrde kako je Platno lažno, ponovno stale izbijati na površinu. Sve su te teorije detaljno opovrgnute, poput one koja tvrdi kako je Platno srednjevjekovna krivotvorina, ili kako ga je izradio Leonardo da Vinci. Skeptici su čak oživjeli i već istrošenu zamisao prema kojoj se Platno može lako reproducirati uz pomoć vrućega instrumenta, kao i teoriju od prije 30 godina, što ju je iznio liječnik koji je tvrdio kako je reproducirao sliku na platnu sličnu onoj na Torinskome platnu, koristeći se toplinom ugrijanoga niskoga reljefa.

Najnoviji je hir takozvano "platno 'uradi sam'": kemičar sa Sveučilišta u Paviji, stanoviti Luigi Garlaschelli, uspio je stvoriti sliku identičnu onoj na Torinskome platnu, korištenjem, kao uzora, tijela jednoga od svojih pomoćnika. To je postigao uz pomoć odljeva tijela u kredi, crveno-žutosmeđe boje, vodenih boja, sumporne kiseline i kobaltnoplave boje. Garlaschelli sada putuje uzduž i poprijeko Italije, držeći predavanja na kojima tvrdi kako je "izvan svake sumnje" dokazao kako je Torinsko platno krivotvorina.

Dakle, svaka čast Garlaschelliju što je stvorio tako lijepu sliku, no lik na njoj baš se nikako ne može usporediti s onime na Torinskome platnu. Možda bi prije 10 godina takvo otkriće još i moglo pobuditi zanimanje znanstvene zajednice, budući da su se u ono vrijeme dokazi postizali vizualnim sredstvima, no ne i danas. Danas raspolažemo visoko sofisticiranom opremom, koja nam omogućuje provođenje detaljnih, dubinskih raščlambi putem tehnika kao što su UV/VIS refleksna/ i fluorescentna spektroskopija, spektroskopija rentgenskoga zračenja i IR, masena spektroskopija, IR termografija i radiografija. Platno je analizirano tim sredstvima te su provedena ispitivanja njegova kemijskoga, fizičkoga i biološkoga sastava. Navedene su studije objavljene u prestižnim znanstvenim publikacijama te su prošle kritičnu procjenu visoko stručnih znanstvenika. Kada bismo Garlaschellijevo platno podvrgli istome nizu ispitivanja kao i Torinsko platno, brzo bi se otkrilo kako između ta dva platna postoji neopisivo golema razlika te bi se njegovo platno ubrzo pokazalo kao ono što uistinu jest: suvremeni oslikani komad platna. Torinsko platno, nasuprot tome, pripada posve drugome redu stvari: ono je znanstvena enigma.

Garlaschelli, dakle, nije dokazao apsolutno ništa, osim vlastite plitkosti, kao i plitkosti medijâ. Nažalost, neki od onih koji daju sve kako bi porekli vjerodostojnu narav Torinskoga platna, svojski se trude zatajiti činjenice. Oni sami znaju, ali drugima to – kao znanstvenici - ne otkrivaju, kako su zapravo prevaranti.

Hoće li se na Torinskome platnu vršiti daljnja ispitivanja?

Iskreno se nadam kako će se u idućih 20-ak godina vršiti ispitivanja. Pripravlja se novo ispitivanje ugljikom (C-14), budući da se znanstvena zajednica uvelike složila kako onaj proveden 1988. nije udovoljio normama objektivnosti.

Teorija vjerojatnosti

Jeste li vi osobno vršili neka ispitivanja na Torinskome platnu?

Budući da sam matematičar, moje se istraživanje ne bavi stvarnim materijalima, već podatcima dobivenima na temelju ispitivanjâ izvršenih na njima.

Raspeće je bilo uvelike rašireno u različitih naroda drevnih vremena, uključujući i Per-zijce i Rimljane, kroz razdoblje od kakvih tisuću godina. Za vrijeme toga razdoblja, tisuće i tisuće pojedinaca iskusile su tu stravičnu smrt. Unatoč tome, raspolažemo s pojedinostima o smrti samo dvojice tih pojedinaca. O jednome od njih posjedu-jemo dokumentirane dokaze, i ta je osoba Isus iz Nazareta, dok je druga osoba Čov-jek s Torinskoga platna. Što se tiče poto-njega, nemamo književni zapis o njegovoj smrti, ali zato raspolažemo daleko značaj-nijim dokazima, a to je samo Platno, koje je prava zlatna riznica podataka.

Budući da je znanost već utvrdila kako Torinsko platno jest vjerodostojno, odnosno, kako je nastalo u Isusovo vrijeme, jedino pitanje koje preostaje jest je li čovjek s Platna ista osoba kao Isus iz Nazareta?

Yves Delage

Postoji li, dakle, ikakva razumna vjerojatnost prema kojoj bi Torinsko platno moglo biti Kristov posmrtni pokrov?

S nekima od svojih suradnika pokušao sam uz pomoć matematike odgovoriti na to pitanje. Postoje rigorozni matematički postupci Teorije vjerojatnosti, koja se razvila počam od 18. stoljeća, te koji daju vrlo pouzdane rezultate. Postavili smo si sljedeće pitanje: kolika je vjerojatnost da su čovjek s Torinskoga platna i Isus iz Nazareta ista osoba?

Tim se problemom g. 1902. već pozabavio Yves Delage, francuski matematičar, koji je predavao na Sorboni. Unatoč činjenici što je bio deklarirani agnostik, Delagea je Torinsko platno svejedno zaintrigiralo. Koristeći se podatcima koji su mu u to vrijeme bili na raspolaganju, došao je do nadasve iznenađujućeg rezultata: kako vjerojatnost da Torinsko platno nije ono koje je obavijalo Isusovo tijelo iznosi manje od 1:10 tisuća milijuna!

Moji izračuni, utemeljni na ažuriranim i daleko obimnijim podatcima prikupljenima u stotinu godina, koliko je u međuvremenu prošlo, došli su do sljedećeg rezultata: kako je vjerojatnost da čovjek s Torinskoga platna nije Isus jedan naprama dvije stotine tisuća milijuna.

U svezi s time želio bih istaknuti slučaj koji ilustrira pristranost svojstvenu velikome dijelu znanstvene zajednice. Yves Delange predstavio je svoje rezultate Francuskoj akademiji znanosti, koje je bio članom. No, njegov je prikaz unatoč tome primljen s podsmjehom.

Unatoč činjenici kako je bio agnostik te objektivnoj naravi njegova rada, njegovi su ga kolege izvrijeđali i izbacili iz Akademije, dok mu je rad cenzuriran u službenim radovima Akademije. Baš kao i danas, brojne je ljude smetala činjenica kako se tema Kristove smrti i uskrsnuća može obrađivati na povijesno-znanstven način.

Kakva su vaša očekivanja od izložbe?

Masovno oživljavanje zanimanja za Torin-sko platno, što bi sa svoje strane moglo potaknuti obnovu zanimanja za sindono-logiju – znanost o Torinskome platnu. No, nadam se i kako će izložba ljude potaknuti na produbljivanje duhovne dimenzije svo-jih života te istraživanje otajstva trpljenja i njegova značenja. Torinski kardinal Se-verino Poletto postavio je temu nadola-zeće izložbe riječima passio Christi, passio hominis (Muka Kristova, muka ljudi) – pri čemu se riječ "muka" ovdje odnosi na problem trpljenja, a to je tema koja zanima sva ljudska bića, bili oni vjernici ili ne.

JESTE LI ZNALI?

Torinsko platno ponaša se kao negativ fotografije te sadrži trodimenzionalne (3D) podatke,
koji odgovaraju trodimenzionalnome tijelu.

Slika ne posjeduje supstancu, već je posljedica promjena unutar samoga platna.

Slika pokazuje jasne dokaze rigor mortis, bez ikakva očitovanja raspadanja tijela,
što upućuje na to kako je do slike tijela došlo najkasnije 36 sati nakon smrti.

Slika na Torinskome platnu očituje anatomske strukture za koje je jasno kako nisu mogle biti
u doticaju s platnom, što upućuje na neku vrstu auto-radiografije (rentgena).

Slike medicinskoga rentgena daleko su se najviše približile reproduciranju ukupnosti slike.

Unatoč tome, slika na Torinskome platnu ostaje jedinstven misterij.

ORGANIZACIJA POSJETA

Poradi velikog očekivanog broja hodočasnikâ, nužno je regulirati dolazak ljudi planiranjem posjeta unaprijed. Kada uplate putovanje, posjetitelji će dobiti vaučer, što će ga morati pokazati na ulazu. Svoj posjet možete osigurati i online, posjetom na web stranicu: www.sindone.org
Posjet možete najaviti i telefonski, od ponedjeljka do petka između 09:00 i 17:00 sati po lokalnome (talijanskome) vremenu. Oni koji zovu iz Europe mogu nazvati na besplatni telefonski broj: 0080007463663. Oni koji posjet najave telefonom, primit će vaučer na svoju kućnu adresu. Posjet je moguće najaviti i u samome Torinu, za vrijeme odvijanja izložbe, u Prijavnom uredu. Naposljetku, u katedralu se uvijek može ući i bez prethodne najave, ali se u tom slučaju Torinsko platno može vidjeti samo izdaleka.

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s