Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Medicina u svjetlu vjere
Ovu stranicu uređuju članovi hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva
 
Bubrežni kamenci

Piše: dr. sc. Milan Milošević, dr. med.
 
Bolni poremećaj mokraćnih putova

Bubrežni kamenci su jedan od najbolnijih poremećaja koji pogađaju ljude, a također i jedan od najčešćih poremećaja mokraćnih putova. U medicinskoj literaturi bubrežni kamenci se definiraju kao pojava jedne ili više čvrstih tvorbi u mokraćnim putovima. Prema kemijskom sastavu najčešće mogu biti kalcijski, oksalatni, urički, cistinski i struvitni.

Bubrežni kamenci i do četiri puta češće pogađaju muškarce nego žene, premda se taj omjer u posljednje vrijeme sve više smanjuje. Većinom pogađaju ljude u dobi od 20 do 40 godina. Učestalost bubrežnih kamenaca je različita u pojedinim regijama pa su u Hrvatskoj rjeđi u sjevernom dijelu države, dok je znatno veći postotak u priobalnim krajevima. Postoji i određena genetska predispozicija, što znači da se češće javljaju kod ljudi kod kojih netko iz obitelji ima istu dijagnozu. Kad se jedanput kod neke osobe pojavilo više od jednog kamenca, vjerojatnije je da će ih se još pojaviti. Kod osobe u čijoj su obitelji postojali slučajevi bubrežnih kamenaca postoji veća vjerojatnost da će ih i ona dobiti . Infekcije urinarnog trakta, bubrežni poremećaji kao što su cistične bubrežne bolesti i metabolički poremećaji, kao što je hipertiroidizam, također su povezani sa stvaranjem kamenaca. Bubrežni kamenac se stvara iz kristala koji se talože iz mokraće i nakupljaju na unutrašnjim površinama bubrega. Medicinski naziv za kamence u urinarnom traktu je urolitijaza, a često se koriste i termini koji točnije opisuju smještaj kamenca u urinarnom traktu kao što su: nefrolitijaza - za kamenac u bubregu, ili ureterolitijaza - za kamenac u mokraćovodu. Obično je prvi simptom bubrežnog kamenca izuzetno jaka bol. Bol obično započinje naglo, kad se kamenac počne pomicati u urinarnom traktu, izazivajući iritaciju ili začepljenje. Obično čovjek osjeća oštru, grčevitu bol u leđima i boku u području bubrega ili donjeg dijela trbuha. Ponekad se uz ovu bol pojavljuje mučnina i povraćanje. Do pojave krvi u urinu dolazi zbog oštećenja kanalnog sistema, a mogu ići od laganog nevidljivog krvarenja pa sve do jakog, golim okom vidljivog krvarenja. Osim kliničke slike koja ne mora uvijek biti tipična, u dijagnostici bubrežnih kamenaca možemo se koristiti raznim dijagnostičkim i laboratorijskim metodama. Za grubu orijentaciju o kamencu služimo se nativnom RTG-snimkom trbuha, na kojoj možemo vidjeti anorganske kamence koji su i najčešći. Te dijagnostičke slike daju liječniku korisne informacije o veličini i smještaju kamenca. Ispitivanja krvi i mokraće pomažu kod otkrivanja mogućih nenormalnih supstanci koje mogu pospješivati stvaranje kamenaca. Liječnik može odlučiti snimiti urinarni trakt specijalnim rendgenskim ispitivanjem nazvanim intravenska urografija ili se koristiti ultrazvukom.

Na sreću, kod većine kamenaca nikakvo liječenje nije potrebno, jer se oni spontano izlučuju mokraćom ne praveći nikakvih poteškoća. Većina kamenaca se izluči uz mnogo vode (2 do 3 litre dnevno) koja pomaže kamencu da se spusti. Za olakšanu eliminaciju kamenaca korisno se pokazalo hodanje po stubama ili skakanje preko užeta. Ako je moguće, spontano izmokreni kamenac je dobro sačuvati kako bi se mogao odrediti njegov sastav, jer će terapija i prevencija dijelom ovisiti i o sastavu kamenaca. Nekad česti te vrlo bolni zahtjevni operativni zahvat danas se sve rjeđe primjenjuje zahvaljujući ultrazvučnom ‘razbijanju’ kamenaca. Ultrazvučnim valovima se usitnjuju kamenci pa se kao takvi mogu izlučiti kroz urinarni trakt mokraćom. Ovaj postupak se često može napraviti i ambulantno, što pogoduje boljoj kvaliteti života pacijenta. Neadekvatno liječenje ili zanemarivanje liječenja može dovesti do težih komplikacija. Primjeri komplikacija su: ponavljanje kamenaca, infekcije urinarnog trakta te, zbog zastoja koji može biti izazvan zaglavljivanjem kamenca, smanjivanje funkcije bubrega ili njegovo razaranje.

Zato je i bitno naglasiti mogućnosti prevencije nastanka bubrežnih kamenaca. Jednostavna i najvažnija metoda za sprječavanje stvaranja kamenaca je konzumiranje dovoljne količine tekućine (najbolje vode). Osoba koja ima sklonost stvaranju kamenaca treba nastojati piti toliko tekućine da proizvede barem dvije litre mokraće dnevno.

Kako bi se spriječilo stvaranje kamenaca, mora se utvrditi njihov uzrok. Liječnik može odrediti laboratorijska ispitivanja, uključujući ispitivanja krvi i mokraće. On će također ispitati bo-lesnika o anamnezi, poslu koji obavlja i prehrambenim navikama. Za to je korisno znati sastav kamenaca, jer će o njemu ovisiti i vrsta preporučenih dijetetskih mjera. Primjerice: osobi kod koje su pronađeni kalcijevi kamenci, preporučit će se smanjen unos kalcija hranom.
Osobe sklone stvaranju kamenaca kalcijevog oksalata morat će smanjiti unos određene hrane koja zakiseljava mokraću poput jabuka, šparoga, cikle, jezgričastog voća, kave, kola pića, raštike, smokve, grožđa, naranče, peršina i velikih doza vitamina C (ili askorbinske kiseline).

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s