Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Moje mišljenje
 
Nova politička preslagivanja

Piše: Marijan Križić
 
Hrvatska u geopolitičkom mozaiku

Budućnost svakog naroda, a posebice manjega, uvelike je određena odlukama kojima na odgovarajući način koristi svoje geopolitičke prednosti i nametne se kao važan čimbenik aktualnog povijesnog trenutka.

Kao potkrjepa navedenom dobro nam može poslužiti primjer kneza Branimira, koji je odlukom da Hrvatsku veže uz Svetu Stolicu, a time i zapadnoeuropski civilizacijski krug, presudno odredio budućnost hrvatske države i hrvatskog naroda. Upravo zahvaljujući toj odluci, papa Ivan VIII., na blagdan Uzašašća, 7. lipnja 879. blagoslivlja kneza Branimira i hrvatski narod, čime je, u ondašnjim političkim prilikama Hrvatska uvedena u red međunarodno priznatih država. O važnosti toga dana svjedoči i činjenica da današnja hrvatska država 7. lipnja obilježava kao Dan hrvatske diplomacije.

Višestoljetna državna zajednica s Mađarskom, a potom unutar Habsburške monarhije, pri čemu Hrvatska nikada nije izgubila elemente državnosti, opečatila je Hrvatsku snažnim srednjoeuropskim obilježjem. Sama činjenica da je kolijevka hrvatske države nastala na obalama Jadranskoga mora, svrstava nas i u red zemalja mediteranskog kruga.

Snažni geopolitički lomovi tijekom čitavog 20. stoljeća gurnuli su Hrvatsku u neprirodan i poguban savez u kojemu se na umjetan način željela ostvariti zajednica naroda posve raz-ličitog kulturnoga i duhovnog identiteta. Nikakve floskule o "troplemenskom narodu", a potom i o "bratstvu i jedinstvu", nisu mogle održati zajednicu, kojoj je pojam "Jugoslavija" bio tek radni naslov za stvaranje velike Srbije. Takva se tvorevina napokon razobličila u Memorandumu SANU i brutalnoj agresiji Miloševićeve Srbije i tzv. JNA.

Tijekom gotovo dva desetljeća od svojega osamostaljenja Hrvatska uistinu mukotrpno traži i bori se za svoje mjesto u aktualnom europskom i svjetskom poretku.

Godinu dana od ulaska u Sjevernoatlanski savez hrvatska delegacija, predvođena predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, u Pragu je primljena s posebnim uvažavanjem, što govori o ulozi koju Hrvatska ima za ovaj Savez, koji je mnogo više od vojnoga.

Naime, kada govorimo o položaju Hrvatske u suvremenome geopolitičkom puzzleu, treba imati u vidu iznimnu važnost prostora koji se proteže od jugoistoka Europe, preko Ukrajine, Kavkaza, srednjoazijskih zemalja, pa sve do Kirgistana i Afganistana. Taj je prostor razdjelnica preko kojega se spajaju i prelamaju interesi najvećih svjetskih sila.

Dok je granica Europske unije omeđena istočnim granicama Rumunjske i Bugarske, unutar prostora jugoistočne Europe igra se svojevrsni "monopoli", pri čemu je važan svaki "kamenčić" u tom mozaiku. Sjećamo se najave iz Rusije da će odgovoriti na odluku kojom je Kosovo steklo status neovisne države. Odgovor je i stigao u vidu "oslobađanja" južne Osetije od Gruzije. Izborni rezultati za predsjednika u Ukrajini, koji su na vlast doveli proruskog Viktora Janukoviča, prekinuli su procese približavanja Ukrajine EU i NATO-u. Prevratom u Kirgistanu Sjedinjene Države ostale su bez važne strateške točke u blizini Afganistana.

Iako je Srbija s istoka omeđena članicama NATO-a, ne pokazuje nikakvu namjeru da se približi tom savezu, pa i zapadni saveznici gube strpljenje i sve manje imaju volje za rješavanje "regije" u paketu.

Hrvatska je premijerka na skupu članica Sjeveroatlantskog saveza u Pragu naglasila da Hrvatska ima ustavnu obvezu pomagati Hrvatima u BiH te "izrazila potporu i želju da BiH bude stabilna zemlja triju ravnopravnih naroda i da što prije dobije NATO perspektivu".

Isticanje potpore Bosni i Hercegovini na skupu u Pragu moglo bi se promatrati i u kontekstu spomenutog preslagivanja ovoga svojevrsnoga geopolitičkog puzzlea, koji zapravo potvrđuje da u povijesnom slijedu ništa ne nestaje, nego samo mijenja formu. Naime, približavanjem BiH Sjeveroatlantskom savezu dolazimo do civilizacijskih obrisa, koje je već 395. godine zacrtao rimski car Teodozije I. Veliki, razdvajajući Rimsko Carstvo na istočni i zapadni dio. To su uostalom, prepoznali i saveznici na konferenciji u Jalti, dijeleći ovaj dio Europe na interesne zone u omjeru pola-pola.

Bosna i Hercegovina kao zemlja koja je uređena kao zajednica triju konstitutivnih naroda, svojim je zemljopisnim položajem zakriljena sjevernim i južnim granicama koje dijeli s Hrvatskom. U kontekstu približavanja Bosne i Hercegovine euroatlantskim intergracijama, treba pripomenuti da su Hrvati u BiH svojom kulturnom i civilizacijskom usmjerenošću najoda-
niji saveznici europskih vrijednosti i identiteta.

Stoga budućnost BiH, uključujući i njezinu geopolitičku ulogu u ovom dijelu Europe, u presudnoj mjeri ovisi o opstanku hrvatskog naroda u BiH. Hrvati, pritom ne traže ništa više od onoga što imaju i druga dva konstitutivna naroda u BiH: stvarnu konstitutivnost u svim državnim tijelima.

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s