Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Ritam mladosti
 
Uređuju: Vladimir Zrinjski i Ivana Žugec
 

Pod povećalom

Održan 29. festival duhovne glazbe "Uskrs-fest 2010."

Pobjeda bizovačkih debitanata

I ove je godine na Bijelu nedjelju KD Vatroslav Lisinski bila središte okupljanja svih ljubitelja duhovne glazbe. Po 29. put održan je Uskrs-fest, najstariji i najpoznatiji festival hrvatske popularne kršćanske glazbe. Na festivalu je i ovaj put sudjelovalo dvadeset izvođača, od njih 70, koliko ih je bilo prijavljeno na natječaj.

Pobjednik je ovogodišnjeg natjecanja, prema ocjenama stručnog ocjenjivačkog suda, sastav "Matheus" iz Bizovca, koji je u Lisinskom ujedno bio i jedan od devet debitanata ovogodišnjeg festivala. Naziv pobjedničke skladbe je "Utočište vječno", autorice Sandre Lovrinčević, dok glazbu i aranžman potpisuju Adrijana Baković i Željko Nikolin. Drugo mjesto osvojili su Lidija Bačić i klapa "Grobnik" sa skladbom "Dijete Božje", a treće (kao i prošle godine) Riječanka Maja Tadić sa skladbom "Najdraži Bogu". Izvođači su među sobom već tradicionalno birali najbolju skladbu, a taj je laureat pripao pjesmi "Dijete Božje". Za najbolji je tekst Glas Koncila nagradio pjesmu "Nisam sam", u izvedbi sastava "Emaus" iz Sarajeva.

Sandra Lovrinčević, voditeljica pobjedničkog sastava, izjavila je da "pobjeda za njih znači potvrdu dugogodišnjeg rada u župi u Bizovcu, iz kojeg su proizašla brojna nadahnuća, pa tako i autorske pjesme". Želja im je da i ubuduće duhovnoj glazbenoj sceni ponude neke svoje pjesme jer, "kad pjevaju, znaju da dvostruko mole". To je, zaključila je, "potvrda svega i zbog toga su jako sretni što su slavili na Uskrs festu".

Nagradu je u ime đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića, predsjednika HBK, predao nadbiskup Josip Bozanić. Zahvaljujući mladima što se odazivaju na ovakve radosne događaje, potaknuo ih je da ustraju i dalje u svom stvaralačkom duhu.

I ove je godine sve izvođače pratio specijalno oformljeni "Uskrs-fest orkestar". Voditelji programa bili su Tanja Popec i Drago Celizić, a osim radijskim putem, Uskrs-fest je prenošen i putem televizijskog programa HRT+.

Pobjednici Uskrs-festa unatrag 10 godina:
2010. Matheus - "Utočište vječno"
2009. Emanuel - "Najbolji prijatelj"
2008. Ben Hur - "Isuse, dođi"
2007. VIS Dujam - "Bog te ljubi"
2006. Damir Topić i klapa Kampanel - "Lanterna moje duše"
2005. Č. Antolić, Ž. Marinović & Kefa - "Nebeski cvijet"
2004. Poklon - "Moj me Otac daruje"
2003. VIS Rafael - "Znak pobjede"
2002. Fides - "Tvoj crveni plašt"
2001. Poklon - "Molitva"

***

To sam ja: David Cindrić

"Crossover" za vlastitu dušu

Ako dosad još niste čuli za Davida Cindrića, evo prilike da ga pobliže upoznate prije no što ćete njegovo ime redovito susretati u medijima. Činjenica da ga neki već nazivaju novim Maksimom Mrvicom, govori zapravo sve o njegovom životnom pozivu. Rođen je 1990. godine u Kutini, a s tri se godine njegova obitelj preselila u Čakovec. U travnju prošle godine izdao je svoj album prvijenac pod nazivom "Human life", a sve detalje otkrio nam je u intervjuu...

Pitanje koje je uvijek neizbježno: odakle ljubav prema glazbi? Kako je počelo tvoje prvo "prebiranje" po tipkama klavira?

Kad sam imao pet godina, dobili smo neki sintisajzer na privremeno čuvanje, a meni se ta "igračka" svidjela i počeo sam "prebirati" po tipkama… Nakon nekoliko dana mogla se čuti poznata melodija s te igračke: pjesma "U onaj dan", koju sam čuo u crkvi. Moji roditelji nisu mogli vjerovati da s pet godina netko može svirati neki instrument… Kasnije sam od jedne časne sestre dobio jedan mali sintisajzer na poklon i nisam se danima odvajao od njega. Kada sam krenuo u 3. razred osnovne škole, roditelji su me upisali u glazbenu školu u Čakovcu i tako je počelo moje profesionalno bavljenje glazbom.

U svojim skladbama često kombiniraš pop i rock s klasičnim zvucima klavira. Je li istina da publika s velikim odobravanjem reagira na takvu vrstu glazbe?

Kad sam čuo prvi album od Maksima Mrvice "Piano player", ta vrsta glazbe me oduševila... Nakon završene osnovne glazbene škole, nisam upisao srednju glazbenu, nego sam nastavio samostalno svirati kod kuće i skladati vlastite kompozicije. Kad sam već imao dovoljan broj skladbi, došao sam na ideju da te skladbe "ovjekovječim" i odlučio sam snimiti vlastiti album. Naravno, pošto me taj stil Maksima oduševio, odlučio sam se baš na tu vrstu glazbe. Nisam još od nikoga tko je bio na mom koncertu čuo da mu se to ne sviđa. Stoga pretpostavljam da je prihvaćen od strane publike. Premda još nije popularan u Hrvatskoj, pošto smo Maksim i ja vjerojatno jedini predstavnici takve "crossover" glazbe.

Imponira li ti što su te neki mediji već prozvali "novim Maksimom Mrvicom?

Pošto je Maksim Mrvica jedan od najpoznatijih svjetskih pijanista i pošto je od početka bio moj uzor u glazbi, ne mogu reći da me smeta što me uspoređuju s njim.

Prošle si godine izdao svoj prvi album. Kako je prihvaćen od strane publike i glazbenih kritičara?

Još nisam "naletio" ni na jednoga profesionalnoga glazbenog kritičara, tako da ne mogu reći njihovo mišljenje. Ali, što se publike tiče, čuo sam samo dobre kritike i riječi oduševljenja i pohvale, tako da pretpostavljam da im se sviđa moj album, zbog čega mi je jako drago.

Nakon izlaska prvog albuma krenuo si i sa svojom prvom pravom turnejom po hrvatskim gradovima. Možeš li nam otkriti prednosti i nedostatke koje nudi promocija tvoje glazbe po raznim krajevima i pred različitom publikom?

Naravno da svaka turneja ima svojih prednosti i nedostataka... Prije svega, imam puno šanse da me čuju neki profesori glazbe, glazbeni kritičari i brojna publika, da se probijem na glazbenoj sceni... Zatim, da nastavim turneju izvan Hrvatske, što mi je između ostalog i u planu, da izdam novi album, što mi je također već u planu, da dobijem podršku od publike itd. Naravno, ima i dosta nedostataka. Budući da sam tek na početku svoje karijere i nisam još poznat ljudima, jako se teško probiti na glazbenoj sceni, ugovarati koncerte i slično. Dakle, za to je potreban dobar i iskusan menadžer kojega treba i platiti, što ja nisam u mogućnosti kao student. Zato se trudim uz pomoć roditelja koji mi pomažu da se počnem probijati. Naravno da je tu i mali nedostatak što nemam završenu glazbenu akademiju. Ali, da ne ispadne da je sve crno, ja sam prezadovoljan s dosadašnjih 11 koncerata i presretan sam dok vidim da su ljudi oduševljeni i da mi uspijeva svoj doživljaj glazbe prenijeti i na druge. Ima i dosta zanimljivih događaja koje sam doživio na turneji, poput onog u Turnju pokraj Sv. Filipa i Jakova. Tamo me, na otvorenom, za vrijeme svake skladbe svojom pjesmom pratio jedan zrikavac. Kad bih ja počeo svirati, on bi počeo cvrčati, kad bih prestao svirati, on bi prestao cvrčati. Činilo se kao da se i životinjama sviđa moja glazba!

S obzirom da studiraš na Fakultetu elektrotehnike i računalstva, zasigurno, uz glazbenu karijeru, paralelno planiraš svoju budućnost i u toj struci?

To je jedna od stvari koju ljudi ne mogu nikako povezati… Kakve veze ima FER sa glazbom? Iskreno, ne znam ni ja, ali obje me stvari zanimaju i uživam u njima. Kao i glazba, oduvijek me privlačila tehnologija. Makar je fakultet jako zahtjevan i pretpostavlja puno uloženog vremena, još uvijek uspijevam "gurati" i jedno i drugo.

Jednom si prilikom izjavio kako prvenstveno sviraš za svoju dušu. Predstavlja li ti glazba, uz sav napor koji u nju ulažeš, i svojevrsni odmor od drugih napora te priliku da uroniš u vlastitu nutrinu?

Svakako… Glazba je jedna od neobjašnjivih stvari koja u trenutku može potpuno promijeniti čovjeka. Glazba može razbuditi, uspavati, dići energiju, smiriti i još mnogo toga. Najčešće, kad mi se dogodi nešto lijepo ili nešto loše, kad se osjećam potišteno ili sretno, sjednem za klavir i ne mičem se od njega 2-3 sata. Nevjerojatno kako glazba može smiriti, ali i podići čovjeka. Mislim da bi svojstvo svakog glazbenika prije svega trebalo biti da svira za svoju dušu. Ako netko svira iz obveze, navike ili prisile, ta glazba nikako ne može ispuniti čovjeka koji je sluša. Skladatelj glazbom u golemim količinama može izreći osjećaje i prenijeti ih na drugog čovjeka.

Za kraj ti želimo mnogo sreće na daljnjem glazbenom i životnom putu i molimo te da poručiš nešto mlađim čitateljima koji se dvoume ili ne znaju kako na pravilan način svoj talent pretvoriti u korisne plodove!

Kao prvo, iz sveg srca molim mlade glazbenike da nikad ne odustaju ako vole svirati i pjevati. Ako moraš svirati nešto što ti se daje kao zadaća u glazbenoj školi, nitko ne kaže da moraš samo to svirati. Uvijek postoji mjesto za sviranje "za svoju dušu". Glazbena škola ne mora biti i nije prepreka u skladanju i sviranju "neobaveznih" stvari. Ja sam barem 20 puta za vrijeme glazbene škole htio od nje odustati, ali tek danas vidim koliko je važno da sam je završio i prezahvalan sam roditeljima što su bili uz mene i što mi nisu dali da odustanem. Izreka kaže: "Tek kad srušiš zid, vidiš koja te ljepota čeka s druge strane".

***

Sa svih strana

SPLIT :: Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije nedavno je započeo s organiziranjem mjesečnih susreta mladeži grada Splita i okolice. Drugi u nizu održan je 21. travnja u dvorani nadbiskupijskog sjemeništa na temu "Je li danas moguće biti radostan?", a gost večeri bio je vlč. Zdenko Dundović, povjerenik za pastoral mladih Zadarske nadbisku-pije.

ZADAR :: Pripreme za Susret hrvatske katoličke mladeži stigle su u završnu fazu. Od petka 23. do nedjelje 25. travnja održan je u dvorani Krešimira Ćosića na Višnjiku duhovni seminar kao svojevrsna priprema za sudionike susreta, a osobito za volontere. Seminar je na temu "Da vaša radost bude potpuna" (Iv 15, 11), što je i geslo nadolazećeg susreta, predvodio fra Zvjezdan Linić. Na susretu se 8. i 9. svibnja očekuje oko trideset tisuća mladih.

VATIKAN :: Papa Benedikt XVI. uputio je mladima tradicionalnu poruku za Svjetski dan mladih, a ovogodišnja tema bila je citat iz Markova evanđelja: "Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?". Sveti Otac izrazio je, između ostalog, nadu da će mladi u što većem broju u kolovozu sljedeće godine doći u Madrid na Svjetski susret mladih.

BRUXELLES :: Nažalost, crne brojke za mlade stižu iz Europske unije. Ured za statistiku objavio je kako je broj nezaposlenih ispod 25 godina narastao u odnosu na prošlu godinu, te trenutno iznosi 20,0%. U veljači 2009. godine bilo je 18,4% nezaposlenih do 25 godina starosti. Najviše mladih koji su bez posla ima u Latviji (41,3%) i Španjolskoj (40,7%), a najmanje u Nizozemskoj (7,3%). Brojke se poklapaju s općom gospodarskom situacijom, jer su sve države članice zabilježile porast broja nezaposlenih u odnosu na 2009.

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s