Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Vijesti
 
Vatikan za pomirenje Hrvata i Srba

Piše: Benjamin Horvat
 
RIJEČI KARDINALA KASPERA NA TRAGU SVOJEVRSNOG TESTAMENTA PAPE IVANA PAVLA II.

Tijekom travnja, osim iskoraka hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, koji je u Sa-rajevu pred Parlamentarnom Skupštinom izrekao riječi žaljenja zbog hrvatske poli-tike prema Bosni i Hercegovini u devede-setim godinama prošlog stoljeća, iz Vati-kana je poslana još jedna poruka pomire-nja vezana uz države bivše Jugoslavije. Riječ je, ni manje ni više, o izjavi predsjed-nika Papinskog vijeća za promicanje jedin-stva kršćana kardinala Waltera Kaspera, koji je rekao da Vatikan podržava i potiče pomirenje Srba i Hrvata.

Pojasnio je svoju izjavu i naglasio da Sveta Stolica podržava susrete predstav-nika Srpske pravoslavne crkve i hrvatskih katoličkih biskupa te dodao kako te želje ne može ostvariti Rim, već Zagreb i Beograd. Ta izjava, koja je na tragu daljnjih napora za stvaranje trajnog mira na ovim područjima, zavrjeđuje dodatnu pozornost ako se uzme u obzir činjenica da katolička glasila u Hrvatskoj nisu prenijela tu izjavu. Koji je razlog medijske blokade izjave vatikanskog kardinala nemoguće je zaključiti. Ipak, ovdje u Veritasu je dobro izdvojiti te riječi.

Kardinal Kasper naglasio je da usklađivanje povijesnog iskustva ide upravo kroz ostvari-vanjem susreta. Dodao je kako oba naroda moraju "priznati krivnju i tražiti oprost". Činjenica je da će mnogi zapaziti i zamjeriti ovom kardinalu način govora. Nekima se može učiniti da ova izjava relativizira ratna zbivanja na ovim područjima i činjenice o tome tko je bio agresor, a tko žrtva. No, s druge strane, činjenica je da su mnogi u Hrvatskoj na isti način dočekali izjavu žaljenja hrvatskog predsjednika Josipovića koju je izrekao u Sarajevu. Niti kardinalu Kasperu nije na pameti relazivizirati odnos napadač-žrtva, niti je to bilo na pameti predsjedniku Josipoviću. Tražiti od nekog da oprosti, ali i da zatraži oproštenje za vlastita nedjela, nije ništa doli služenje evanđeoskoj poruci. Isto tako izražavanje žaljenja zbog žrtava i pogrešne politike, kojih je bilo na svim stranama u nedavnim ratovima na području bivše Jugoslavije, nije ništa doli prevladavanje mržnje, razdora i nerazumijevanja u svrhu stvaranja temelja za razvoj mira i dijaloga.

Riječi kardinala Kaspera nisu toliko nove. Neki će se iznenaditi, ali na isti način je reagirao blagopokojni sluga Božji papa Ivan Pavao II. On je od Hrvata katolika zahtijevao isto što sada naglašava kardinal Kasper. Tijekom svoga prvog posjeta Hrvatskoj u rujnu 1994. godine, papa Ivan Pavao II. je poručio tijekom svečane mise na zagrebačkom Hipodro-mu: "I sama molitva Gospodnja pokazuje pravi put kojim nam je krenuti nakon svakoga našeg posrtaja: to je put praštanja. 'Otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim'. Predragi, moramo pažljivo razmišljati nad snagom riječi 'kako', nad obećanjem i nad prijet-njom koju taj prilog sadrži. Prijetnja: samo ono srce koje se oslobodilo svake mržnje može primiti Božje oproštenje. Obećanje: nema osude za onoga koji se, iako kriv, pokaje i sam bude milosrdnim prema svo-joj braći'. Vrijeme je da Zagrebačka crkva kao i cijela Crkva u Hrvatskoj, postane promica-teljica međusobnog oproštenja i pomirenja. 'Tražiti oprost i sam oprostiti': tako bi mogla biti sažeta zadaća koja je pred svima, ukoliko se žele postaviti čvrste pretpostavke za postizanje istinskog i trajnog mira."

Taj svojevrsni testament koji je Crkvi u Hrvatskoj ostavio Hrvatima tako drag papa Ivan Pavao II. mora se i danas naglasiti i citirati. Posebno s toga što je, kao što to ponavlja i kardinal Kasper, važno priznati krivnju za svoje propuste i tražiti oproštenje. Ivan Pavao II. objašnjava da je preduvjet tome oprostiti, biti spreman osloboditi se od svake mržnje. Stoga je jedan od glavnih zadataka Crkve u Hrvatskoj, 16 godina nakon poziva Ivana Pavla II., i dalje nastojati na tome da kroz vlastite poruke i svjedočanstvo ljubavi prema bližnjemu širi mir i dijalog.

Predsjednik Josipović na tom je tragu, premda sam ne pripada Katoličkoj crkvi. Tijekom svog govora, koji su mnogi osudili, ali ne i pročitali, jasno je zaključio: "Ne postoje zločinački narodi, postoje samo zločinci i zlodjela, koja su to gora kada su počinjena navodno u ime naroda". Na tragu pomirenja takva izjava prije svega znači da Srbi nisu neprijatelji, da Bošnjaci nisu neprijatelji, kao što ni drugima Hrvati ne smiju predstavljati neprijatelje. Nažalost, pojedinci su u ime naroda s ovih područja činili zlodjela i stravične zločine. No, vlastito pokajanje, posipanje pepelom po vlastitoj glavi, zasigurno je dobar put prema pomirenju. Dodatni korak, koji predlaže i kardinal Kasper, jest važnost ekumenizma između Katoličke i Srpske pravoslavne crkve. Ukoliko političari postanu mirotvorci spremni na to da oproste i traže oproštenje, a predstavnici katolika i pravoslavaca dodatno poboljšaju odnose te razviju međusobno razumijevanje i poštovanje, učinit će se značajan doprinos miru i ostvariti jamstvo da se zlo i patnja devedesetih godina prošlog stoljeća više nikada neće dogoditi na ovim prostorima.

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s