Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Hrvatski areopag
 
Mekki Torabi

Piše: dr. sc. Josip Blažević (hrvatski-areopag@ofmconv.hr)
 
POLJOPRIVREDNIK U MAROKU, ISCJELITELJ U HRVATSKOJ

Problem nije u prašini koja kod pojedina-ca izaziva alergiju. Prašine je bilo, i uvijek će je biti. Na tu su istu prašinu zdravi organizmi imuni. Problem, dakle, nije u prašini nego u organizmima koji su izgubili imunitet, pa im ona smeta.

Analogno rečenome, nije problem u bio-energetičaru Zdenku Domančiću, koji tvrdi da iscjeljuje energijom koja navodno teče iz njegovih ruku, niti u Braci, koji iste re-zultate navodno postiže pogledom, ili Mekki Torabiju i navodnoj energiji koju pri-ma s pet planeta. Problem je prvenstveno u gubitku duhovnog imuniteta hrvatskoga nacionalnog bića, zakržljaloj vjeri hrvat-skog pojedinca, koji vjeruje u svakoga i svašta, samo ne u živoga Boga koji nam se objavio kao Gospodar povijesti i naših života. Hrvatski narod je organizam bez imuniteta, stoga izložen invazijama svakovrsnih iscjelitelja, vidovnjaka i šarlatana, čijim učenjima redovito podliježe.

Vjera čini čuda

Da se umjesto Marokanca pojavio Filipinac, Kinez ili Indijac, i ustvrdio da iscjeljuje energijom pet majmuna, umjesto energijom pet planeta, Hrvati bi mu pohrlili istom vjerom i u istom broju. Jer ne liječe ni energije, ni majmuni, nego – vjera! "Vjera te tvoja spasila!"– govorio je Isus (Mt 9,22). "Imajte vjere!" – sokolio je sv. Leopold Mandić. Ljudski organizam posjeduje neslućene bogomdane potencijale samoiscjeljivanja koje pokreće vjera. Ali nije svejedno kome ćemo kao kršćani povjerovati i tko će nas iscijeliti. Samo Isus je iscjeljivao od svih bolesti, duše i tijela, trenutačno i potpuno. Svojim apostolima zapovjedio je: "Bolesne liječite" (Mt 10,8), uz obećanje: "Na nemoćnike će ruke polagati i bit će im dobro" (Mk 16,18). "Čudesa" i "dari liječenja" (1Kor 12,28) na popisu su darova Duha Svetoga, i ne bi se preko njih smjelo olako prelaziti i teološkim doskočicama ublažavati njihovo značenje.

U medicini je, nadalje, poznat fenomen "spontane remisije", kada se neka neizlječiva bolest povuče spontano kao što se i pojavila, bez razumnog objašnjenja, ali su takvi slučajevi izuzetno rijetki. Rijetka su i čudesna izlječenja u velikim svetištima (Lurd, Fatima, Međugorje, Padova), kao i na nekim karizmatskim seminarima. Poznato je da su pojedini sveci imali posebnu karizmu iscjeljivanja. Ne isključujući a priori ni mogućnost da se poneko neobjašnjivo iscjeljenje dogodi i u magijskom ambijentu, moramo istaknuti da ono nema karakter čuda u teološkom smislu riječi. Već je B. Pascal teocentrizmom, kristocentrizmom i ekleziocentrizmom čuda postavio zdrave temelje kršćanskom shvaćanju istih.

Teologija čuda

Kršćansko promišljanje o čudima svoje uporište nalazi u Isusovim čudima koja predstavljaju temeljna obilježja kršćanske teologije. Kao vječno i trajno čudo i danas vrijede staro-zavjetna proroštva ispunjena u Isusu Kristu; Isusovo uskrsnuće trajno je čudo. Izvan Isusa Krista i Crkve, i bez njihova odnosa prema spasenju, čuda niti imaju kakva smisla niti vrijednosti. Polazišna točka kršćanskoj teologiji čuda, dakle, jest Isus Krist, koji čudima daje vrijednost i značenje, a ne čudo u sebi, pa ma kako ono bilo spektakularno i enigmatično. Isusova čuda arhetip su svakog istinskog čuda i ključ razumijevanja svih drugih. Teologija čuda temelji se na Isusovim čudima. Isus je pračudo! Upravo iznesena kršćanska norma vrednovanja autentičnosti svih čuda do konca vjekova predstavlja korijen razilaženja i sa suvremenim iscjeliteljima koji se, izvan religija, prizivaju na bogove i "božanske energije", fizike ili metafizike, svejedno.

Karizma umjesto kvalifikacija

Za iscjelitelje obično je karakteristično da nemaju ni medicinsku ni teološku izobrazbu. Drugo im ne preostaje nego se prizvati na Boga, ili bogove i planete, koji im, ama baš njima!, podariše specijalnu karizmu ozdravljanja koja, jer je nedokaziva, ne podliježe ničijem nadzoru. Iako se prizivaju na Boga, uglavnom se ne drže niti jedne "tradicionalne" religije, nego promiču duhovnost "lišenu religija". Bez medicinske kvalifikacije liječe od svih bolesti, bez teološke izobrazbe nastupaju autoritativno kao da Boga drže za bradu! Svoje umijeće rado obavijaju velom tajne. Torabi liječi "energijom pet planeta", ali mu "netko" (!) priječi otkriti kojih to planeta. I, zašto baš pet?! Njegova "energizirana" voda, navodno, poprima novih 25 "kemijskih elemenata" ali, naravno, njemu je i opet zabranjeno otkriti kojih to 25 elemenata! Tako je od sebe razvio kultnu ličnost koja zadire u područje medicine, jednako kao i u područje vjere, osporavajući istovremeno i liječnicima i teolozima kompetenciju da prosuđuju o njegovu radu, prizivajući se isključivo na Božji dar, podižući sudsku tužbu protiv svojih kritičara.

Bog je zdravlje

Patnicima je, međutim, dostatno što iscjelitelj tvrdi da ima Božji dar i da iscjeljuje besplatno. Je li uistinu od Boga poslan svaki koji se na Božje ime priziva? Mekki Torabi je musliman, pa su muslimani prvi pozvani da se očituju o njegovu radu (iako ni Kuran ne poznaje iscjeljivanje "energijom pet planeta"!) ali, za kršćane, odlazak Mekki Torabiju čisto je idolopoklonstvo.

Je li besplatna usluga i uistinu besplatna? Ni plod sa zabranjenog stabla u edenskom vrtu nije imao izložen cjenik. Bio je besplatan. A čovječanstvo još i danas otplaćuje "kredit" zbog apostazije naših praroditelja. Je li fizičko zdravlje uistinu i najvažnije? Treba li ga postići pod svaku cijenu? Nije li se najprije potrebno pitati što je volja Božja za naš život i naše spasenje? Što nam poručuje konkretna bolest? Isplati li se dati dušu u zamjenu za fizičko zdravlje? Zar smo spremni i Boga se odreći radi fizičkog zdravlja? Do kada će našim molitvama dominirati materijalni interesi, tjelesno zdravlje, i zemaljski ciljevi? Grčevito smo prionuli uz ovu "dolinu suza" iz koje nam se, izgleda, baš ne žuri u kuću Oca nebeskoga. Isus nas je poučio da tražimo najprije kraljevstvo Božje, a sve drugo će nam se dodati (usp. Lk 12,31). Molimo Boga za dar njega samoga, da živimo u njemu i za njega, jer on zdravlje daje: "Ja sam Jahve koji dajem zdravlje" (Izl 15,26). Štoviše, kako piše mudri Sirah, "On je radost srcu i svjetlost očima, on je zdravlje, život i blagoslov" (34,17), te se zato "Bogu moli jer on zdravlje daje" (Sir 38,9). Prorok Izaija donosi nam ilustrativan primjer pravoga stava bolesnika pred Bogom, izrečenog u molitvi: "Gospodine, za tebe živjet će srce moje i živjet će moj duh. Ti ćeš me izliječiti i vratiti mi život, bolest ćeš mi pretvoriti u zdravlje" (39,16-17). Od kada smo izgubili vjeru u Boga ozdravitelja, počeli smo ljude pobožanstvenjivati i pripisivati im nadnaravna svojstva.

"Nemaj drugih bogova uz mene"

Što je, uostalom, svemoćna energija pet planeta? Astronomski, medicinski ili teološki - trivijalno iz svake perspektive! Do kada ćemo obožavati stvorenja, ljudima pripisivati čudotvorna svojstva koja pripadaju isključivo Bogu? Isus je liječio tijelo i dušu, pozivao na obraćenje, opominjao ljude da ne griješe da ih što gore ne snađe. Iscjelitelji, međutim, bilo da mašu rukama, migaju očima ili klate viscima, ako i ne sumnjamo u njihovu dobru volju, imamo ozbiljnih razloga sumnjati u njihova navodna čudotvorstva. Čudesa, liječiti trenutno, od svih bolesti i potpuno, može samo Bog. Od kada se po Hrvatskoj umnožio broj "bogova" koji "liječe", unatoč brojnim svjedočanstvima o njihovim čudesnim iscjeljenjima, još uvijek nismo uspjeli sresti ni jedno koje bi bilo uvjerljivo argumentirano. Koristimo se ovom prigodom da pozovemo sve koje je Mekki Torabi (ili koji drugi čudotvorac) čudesno izliječio od bilo koje neizlječive bolesti da nam se jave s raspoloživom dokumentacijom jer naša dosadašnja iskustva uvjeravaju nas samo u suprotno.

Katolike potičemo da se u bolesti obrate Crkvi za bolesničko pomazanje, a to je sakrament ozdravljenja koji nam je Isus ostavio, i da se pomole za svoga liječnika, svjesni da je liječnik Božji dar, prema onoj narodnoj: "Liječnik ranu povija, ali Bog daje da ona zacijeli".

Renomirani hrvatski znanstvenik i profesor fiziologije, osnivač uglednog medicinskog časopisa "Croatian Medical Journal", o fenomenu čudotvoraca izjavio je za "Veritas":

"Medicina vrlo pouzdano zna kako se nešto provjerava i dokazuje i zna kad nešto jest a kada nije lijek, kada se smije a kada ne smije naplaćivati. Slučajevi poput Mekkija Torabija ekstremni su primjeri, koji na žalost nisu rijetki, a vrlo su prošireni u bezbrojnim oblicima tzv. alternativne medicine. Svi oni mogu se podvesti pod 3 P: primitivizam, praznovjerje, prijevara. Takvo djelovanje nemoralno je i kriminalno. U takvim slučajevima država bi trebala intervenirati strogim kaznenim mjerama."

Prof. dr. Matko Marušić

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s