Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Povodom
 
Zaključak svećeničke godine
 
Vjernost svećenika

Piše: Željko Klarić
 

"Svećenik nije samo jednostavno "služba", nego sakrament: Bog se služi jednostavnoš-ću čovjeka da bi bio prisutan među ljudima i da bi djelovao u njihovo ime. Svećenik radi ono što nijedan čovjek ne može učiniti po sebi: u ime Krista Gospodina izriče riječi odrješenja od naših grijeha te mijenja situacije našega života".

To su bile riječi svetog oca Benedikta XVI. na propovijedi povodom svečanoga završetka Svećeničke godine u Rimu, 11. lipnja ove godine. Cijela Svećenička godi-na je bila označena geslom "Vjernost Krista, vjernost svećenika" stavivši tako svakome na razmatranje Kristovo sveće-ništvo i žrtvu sve do križa.

Papa Benedikt XVI. nam je u ovoj godini stavio na razmatranje sliku dobroga pastira Župnika Arškog, kao uzor jednostavnosti i svetosti. Zanimljivo je da smo baš u toj godini, kad se trebalo govoriti o važnosti i ljepoti svećeničkog poziva, bili svjedoci bjesomučnih napada na Crkvu i na njezine službenike.

"Godina posvećena svećenicima je prilika da se promisli o svećeništvu i da ono opet počne sjati pred ljudima, ali to se nije svidjelo neprijatelju, što se moglo i očekivati", rekao je Papa.

Sakramenti kao bit svećenika

Rimske su ulice, unatoč nesnosnoj vrućini, od 9. do 11. lipnja bile pune svećenika sa svih strana svijeta. Prema informacijama Kongregacije za kler, koja je i organizirala ovaj događaj, bilo je prisutno više od 15.000 svećenika, iz sedamdesetak zemalja.

Trodnevni program je počeo na nekoliko različitih mjesta, koja su bila povezana video-vezom, gdje su bili raspoređeni svećenici.

U bazilici sv. Pavla izvan zidina, kardinal Joachim Meisner, nadbiskup Koelna, govorio je o važnosti da Crkva bude više "privlačna", ali ne mijenjajući nju nego mijenjajući vlastito srce. Drugi naglasak koji je prepoznao kardinal Meisner jest važnost sakramenta ispovijedi, kao znak u kojem se prepoznaje bit svećenika. "Ondje gdje nije više ispovjednik, svećenik postaje socijalno-vjerski djelatnik i ulazi u krizu identiteta" - rekao je kardinal Meisner. Jer u ispovjedaonici, nastavio je, "svećenik može vidjeti u dubinu srca mnogih ljudi i to mu daje snagu na putu na kojem slijedi Krista".

Na misi koju je predvodio kardinal Hummes, prefekt Kongregacije za kler, u svojoj propovijedi je podsjetio da je cilj Svećeničke godine obnoviti u svakome od svećenika svijest i konkretnu aktualizaciju pravoga svećeničkog identiteta i duhovnosti, kako bi nastavili primljeno poslanje u obnovljenom obliku. Kardinal je svojim riječima posvijestio svećenicima hitnost misionarskog zalaganja.

Svjedočenje celibata

Pod vodstvom kardinala Tarcisia Bertonea u popodnevnim satima, u dvorani Pavla VI., uslijedila su svjedočanstva o življenju svećeničkog života i poziva. "Svećenici su braća svakoga ljudskog bića, braća svima i uvijek, tako se objašnjava aktualnost i ljepota celibata", rekao je kardinal Bertone.

U nizu svjedočanstava imali smo priliku čuti i svjedočanstvo jednog svećenika iz Njemačke, koji je nadvladao ovisnost o alkoholu uz pomoć zajednice u kojoj je živio. Zatim je svećenik iz afričke države Burundi govorio o preživljavanju u oruža-nom napadu na malo sjemenište u kojemu je tada živio. Na kraju je nadbiskup Francisco J. Ossa iz Santiaga del Cile, lijepim teološkim mislima iznio značenje svećenika danas. Kazao je da je svaki svećenik "čovjek poslan od Boga i navjes-titelj jednoga novog svijeta". Naglasak na ovim susretima je bilo duhovno promiš-ljanje o pozivu i poslanju sa zaključkom da je svećenik uvijek pastir, 24 sata na dan.

Bdijenje sa Svetim Ocem

Predzadnjeg dana susreta u iščekivanju bdijenja i molitve sa Svetim Ocem, čuli smo malo drugačija svjedočanstva. Jedno prekrasno, vrlo živo svjedočanstvo kršćanskog života donijela nam je jedna obitelj iz Njemačke. Bračni par je govorio o pravom kršćanskom odgoju njihovih šestero djece. Govorili su otvoreno o kršćanskom braku i kako su od početka spremno podržati dvojicu svojih sinova u izboru da postanu svećenici. Ova obitelj bila je svjedok riječi pape Pija X., kad je jednom rekao da "svako svećeničko zvanje prolazi kroz srce majke!"

O jednom nesvakidašnjem svjedočanstvu govorila je sestra Marija, koja je predstavila svoju zajednicu, gdje u tišini kontemplacije prikazuju molitve i žrtve za svećenike postajući tako duhovnim majkama svakog svećenika.

Najljepši i najdirljiviji događaj tog dana je trenutak kada je Sveti Otac stupio pred prepun trg svećenika sa svih strana svijeta. Čulo se glasno i dugotrajno skandiranje imena Pape, koji je bio ganut do suza. Bio je to jako lijepi i simbolični znak potpore Svetom Ocu za sve što je činio, što čini i što će u buduće činiti za Crkvu.

Pastoral, teologija, celibat, kult i zvanja

Svećenici, pridošli s raznih strana, osim podrške, donijeli su Svetom Ocu i svoja pitanja i probleme. Pastoral, teologija, celibat, kult i zvanja pet je tema koje je Papa produbio odgovarajući na pitanja petorice svećenika.

Prvo pitanje o pastoralu, tj. kako se susresti sa poteškoćama na koje nailazimo u pastoralu danas, postavio je don José Eduardo Oliveira iz Brazila. Papa je u svome odgovoru rekao da primjećuje poteškoće u tome da danas nije lako biti župnik, pogotovo u zemljama drevne kršćanske kulture. Župe postaju sve veće, nemoguće je poznavati sve i teško je ispuniti sve obveze. U prilog tome Papa je naglasio da je važno da vjernici u svećeniku vide ne samo onoga koji radi, nego onoga koji je oduševljen Kristom.

Svećenik treba biti pun radosti Evanđelja, što je prva pretpostavka, iza čega slijede euharistija, dijeljenje sakramenata i navještaj Riječi. Drugim riječima, osobna povezanost i oduševljenost Kristom temeljna je pretpostavka pastorala. A iznad svega, molitva, koja nije nešto marginalno nego njegova duhovna hrana. Osim toga svećenikova molitva je i molitva za sve one koji ne znaju i za one koji ne nalaze vremena za molitvu.

Zatim je Mathias Agner, svećenik koji dolazi iz Obale Bjelokosti, zatražio od Pape objašnjenja za razdor između teologije znanosti i teologije duhovnosti. Papa je u svome odgovoru pozvao teologe da budu hrabri i da nemaju straha od znanosti. Naglasio je važnost Katekizma Katoličke Crkve, koji je sinteza vjere i istinski kriterij koji može utvrditi je li teologija prihvatljiva ili ne.

Pitanje celibata

Slovački svećenik, don Michail, pozvao je Svetog Oca da progovori o celibatu uspr-kos sve češćim kritikama i napadima. Papa je odgovorio da je celibat anticipacija novoga, budućeg života. Problem svijeta je da misli samo na ovdje i danas, tim pristupom zatvara vrata do istinske ra-dosti života. Cilj celibata je upravo to: otvoriti vrata prema budućem životu. Za one koji ne vjeruju, celibat je veliki skandal. Gledajući današnje kritike, Papa je rekao da celibat nije isto što i ne biti u braku. Živjeti sam, ne živjeti u braku, znači živjeti samo za sebe, a celibat je skroz drugačije naravi, celibat je jedno definitivno da, znači prepustiti svoju ruku Božjem vodstvu, te je stoga čin odanosti i povjerenja. Tako i brak, prirodna forma života muškarca i žene, temelj je kršćanske kulture i svih drugih velikih kultura svijeta: i ako ono nestane, napomenuo je Sveti Otac, bit će uništen i korijen naše kulture.

Don Atsushi Yamashita, svećenik iz Japana, od Svetog Oca tražio je upute kako živjeti danas kao svećenik a da se ne izgubi osjećaj za stvarnu situaciju oko sebe. Benedikt XVI. je podsjetio da je zadaća kršćana biti ujedinjeni ljubavlju Isusa Krista: što znači izaći iz sebe, biti privržen zajedništvu u svetoj euharistiji, koja je škola oslobođenja od vlastitog ja. Euharistija je suprotno od idealiziranja svećenika kao osobe. Življenje euharistije u svoj njezinoj dubini postaje škola života i najsigurnija obrana od klerikalizma. Sveti Otac je svima stavio na razmatranje živote svetaca, kao uzore iz kojih možemo iščitavati upute za naše živote.

I na kraju, svećenik iz Australije, don Anthony Denton, tražio je mišljenje Papino o nedos-tatku duhovnih zvanja. Sveti Otac je odgovorio da je najveća opasnost da se svećeništvo, Kristov sakrament, pretvori u samo jednu od običnih profesija, baš naprotiv, treba se tražiti način da bude još više pristupačan i privlačan. Istaknuo je tri područja predanosti: učiniti sve da življenje svećeništva bude dostojno i prepoznatljivo, posvetiti se molitvi, te imati hrabrosti i komunicirati sa mladim ljudima da otvore svoja srca za slušanje Božjeg poziva. Osim toga, zvanja moramo prepustiti Bogu, da se on pobrine za njih, a mi ih moramo samo podržati molitvom.

U zajedništvu s Kristom

Nakon ovoga iscrpnog Papina jednosatnog odgovaranja, uslijedila je zajednička molitva. Cijeli Trg sv. Petra bio je preplavljen mnoštvom svećenika, sjemeništaraca i naroda Božjeg u klanjanju Presvetom oltarskom sakramentu. Slobodno možemo reći da je u ovoj noći bdijenja prikazana savršena slika jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve.

Posljednjeg dana proslave završetka Svećeničke godine, kako simbolično!, na sam blagdan Srca Isusova, proslavljena je sveta misa, u kojoj je zajedno sa Svetim Ocem Benediktom XVI., koncelebriralo oko 16.000 svećenika. To je ujedno i sveta misa na kojoj je sudjelovao najveći broj svećenika dosad.

Bio je ovo susret na kojemu su svećenici i biskupi iskazali svoju solidarnost, podršku i vjernost Svetom Ocu i bezuvjetno zajedništvo Katoličke crkve. Zapravo, ova tri dana nisu bila samo završetak nego jedan novi početak, u kojem svatko ponaosob želi biti pozoran na ono što mu Duh Sveti ima reći.

Fra Anh Nhue, Vijetnam:
Biti svećenik znači posvetiti cijelo svoje biće na ponizno služenje vjernicima. To služenje se očituje u pastoralu i sakramentalnim aktivnostima i kroz molitvu. To danas nije lako, ponekad je i "nezahvalno". Ako svećenik čini dobro, svi će reći to je normalno, to mu je dužnost, ako slučajno nije dobar (zbog svojih ljudskih ograničenja), ili ako se nekome ne sviđa, dobiva teške kritike, ponekad i nepravedne.

Da bi netko bio dobar svećenik, mora imati strpljenja s ostalima, čvrstu vjeru u Svevišnjega i veliku ljubav prema Kristu sve do polaganja vlastitog života za njega.

Slika svećenika danas je malo iskrivljena zbog grijeha nekih pojedinaca. Zbog napada medija, ljudi danas imaju tendenciju vidjeti u liku svećenika grijeh, a ne svetost. To je jedna od velikih nepravdi našega vremena. Svijet sigurno ne voli svećenike, vjernici da, ali svijet ne. Jer su svećenici, kako je rekao sam Isus Krist, znak proturiječja svijetu. "Ako su progonili mene, progonit će i vas."

Vlč. Jerzy Chrzczonowicz, Australija, Sydney:
Biti svećenik danas je poziv ali i opredjeljenje. Svećenik mora biti prisutan u ovome svijetu, ali nije od ovoga svijeta. Mi živimo kao stranci; ako smo identificirani sa svijetom, onda nas svijet vuče prema dolje. Mi moramo biti svjetlo svijeta, svjetlo koje se ne može ugasiti, ni uništiti niti potrošiti. Nasljedovanje Krista mora biti prepoznatljivo, mora biti svjedočan-stvo živoga Krista, kao prvo u osobi a onda i preko djela koja čini.

Vlč. Geofroy de Lestrange, Francuska:
Mislim da je ovaj susret vrlo važan, jer nas je Papa sinoć ohrabrio i dao nove načine, nove ideje za naš daljnji pastoral.

Biti svećenik znači biti čovjek vjere. Mora imati viziju i u strpljivosti čekati rezultat, iako se možda u ovom trenutku ne vidi. Kao, na primjer, mnogi sveci u tradiciji Crkve morali su se boriti tijekom svoga svećeničkog života da bi se tek nakon njihove smrti ostvarila jedna životna zbirka iz koje mi možemo učiti. Moramo biti poput Abrahama i koračati naprijed u vjeri.

Problem sa zvanjima je vrlo kompleksan iz razloga što nije problem samo u nama i našem svjedočenju, nego i u nekim promjenama u stilu "modernog" života. Događa se neki novi trend u kojem je napadnuta obitelj, napadnut je čak i život unutar maternice. Roditelji misle da neće imati dovoljno novca za uzdizanje više djece pa se o tome više ni ne govori, ostaje se na jednome ili eventualno na dvoje. Obitelji trebaju imati vjere u Isusa, moliti ga i tražiti pomoć za svoju obitelj. Zvanja se rađaju tamo gdje je obitelj bogata "životom".

Završnica u brojkama

16.000 svećenika,
600 glasova u zboru,
400 djelitelja sv. pričesti,
350 biskupa,
52 kardinala,
72 države.

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s