Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Intervju
 
Širiti svoje vidike

Razgovarao: Ivan Penava
 
Razgovor s dr. sc. Jurom Krištom, voditeljem studija povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu

Unutar kampusa Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koje se smjestilo u neposred-noj blizini našeg svetišta sv. Antuna u Zagrebu, sve je spremno za početak aka-demske godine. Prvi studij koji su studenti na prvom prvom katoličkom sveučilištu u Hrvatskoj mogli upisati jest studij povijes-ti. O novostima i načinu rada koji čeka pr-vih četrdeset upisanih studenata razgo-varamo s voditeljem studija dr. sc. Jurom Krištom koji je ujedno i znanstveni savjet-nik na Hrvatskom institutu za povijest. Sam je studirao i kao profesor radio u Sjedinjenim Američkim Državama na nekoliko katoličkih sveučilišta.

Poštovani dr. Krišto, kada se kod Vas rodila ljubav i interes prema povijesti?

Još u vrijeme kad sam studirao teologiju bavio sam se poviješću jer i u teologiji postoji usmjerenje na povijesnu teologiju. Na početku to nije išlo jako dobro, zato što po mom sudu profesor nije bio baš na razini, ali u šali rečeno, to često kažu mnogi studenti o svojim profesorima.

Doktorirali ste 1979. godine na Notre Dame University u Sjedinjenim Američkim Državama. Potom ste radili na nekoliko sveučilišta u Americi. Što je bila Vaša znanstvena preokupacija tih godina?

Moj prvi doktorat je bio iz filozofske teologije o Josephu Maréchalu. On je otac transcendentalnog tomizma i u kontroverzama o tomizmu na početku 20. st. pokušao je na principima Kantove filozofije jednu novu interpretaciju tomizma. Bavio se i psihologijom misticizma, što nije toliko poznato, a ja sam se upravo na nju koncentrirao. Kad sam već doktorirao i otišao predavati na razna sveučilišta, onda sam predavao ono što je trebalo sveučilištu.

U Americi ste se upoznali s dugogodišnjom tradicijom katoličkih sveučilišta. Koje je Vaše iskustvo s njima?

Ja sam doktorirao na katoličkom sveučilištu Notre Dame. To nije jedno od najpoznatijih nego uistinu najpoznatije katoličko sveučilište u Americi.

Utemeljitelji sveučilišta su francuski oci Svetoga Križa, koji su i dalje u upravi preko predsjed-nika sveučilišta. Moje iskustvo s katoličkim sveučilištima je blisko, jer i kad sam počeo predavati, nastavio sam raditi manje-više na katoličkim sveučilištima. U tim katoličkim krugovima gotovo svaka redovnička zajednica ima po jedno ili nekoliko sveučilišta.

U Hrvatsku se vraćate početkom '90.-tih godina u sklopu znanstvenog projekta koji je istraživao ulogu Katoličke crkve u Hrvatskoj na početku 20. st. S time započinje i Vaša znanstvena preokupacija odnosima Katoličke crkve i politike u Hrvatskoj, počevši od 1850. godine pa sve do danas. Što Vas je to privlačilo da se posvetite upravo toj temi?

Vraćamo se tu na onaj početak kad sam bio student teologije. Onda smo se dodirivali problema katoličkog pokreta koji su profesori vrlo bojažljivo spominjali, jer su neki od njih bili i u komunističkome zatvoru. I to je mene cijelo vrijeme intrigiralo. Kad god bi mi se pružila prilika, neposredno sam istraživao kakvi su bili počeci hrvatskoga katoličkog pokreta i koji su bili njegovi razvojni stadiji.

Koliko ste svojim istraživanjima i objavljivanjima radova pridonijeli realnom prikazu života Katoličke crkve u Hrvata u 20. stoljeću?

To je sada teško reći što sam ja pridonio i zasigurno će to netko drugi ocjenjivati. Međutim, neke stvari su jednostavno izašle na vidjelo. Prvo, što se tiče odnosa katoličke Crkve i hrvatskoga društva na kraju 19. st. Tu se osvijetlilo da je postojala napetost između liberalnih težnja hrvatskoga društva, posebno mladih i Crkve. Postojala je ta napetost i nerazumijevanje oko toga što se želi napraviti i kako se Crkva želi uklopiti u nas-tojanja hrvatskoga društva. Održan je prvi svehrvatski katolički sastanak u Zagrebu 1900. godine i zaživjela je katolička banka. No, na temelju nezadovoljstva uloge Katoličke crkve u društvu javlja se krčki biskup Mahnić, koji je želio oko sebe okupiti mladež na katoličkim osnovama i organizirati je u pokret koji bi onda kao određena snaga u društvu djelovala i oblikovala to društvo. To su stvari koje su bile poz-nate samo onima koji su sudjelovali u tome i nije bilo poznato širem krugu niti historiografiji. Još je manje bilo poznato kako je katolički pokret sredinom prvoga desetljeća 20. st. prihvatio ideologiju jugoslavenstva, što je izazvalo podjele, prijepore i svađe u njemu. To je u stvari ono što su profesori na teologiji mladim studentima sramežljivo pokušavali reći.

Današnja uloga Crkve u hrvatskom društvu dobiva novi značaj osnivanjem Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu, na kojemu ste Vi preuzeli posao voditelja studija. Što sve ulazi u opseg Vašeg posla?

Zadužen sam za akademski dio studija i trebao bih bdjeti da sve ono što treba biti ispredavano bude dobro predstavljeno. Moram pronaći profesore i s njima dogovoriti program. Budući da smo mi na početku i ne možemo odmah imati profesore u punom radnom odnosu, moramo tražiti profesore koji će honorarno raditi.

Naziv Katoličko sveučilište označava osnivača sveučilišta tj. Zagrebačku nadbiskupiju. Što to znači kad je jedno sveučilište katoličko?

To ponajprije znači da prihvaća katolička univerzalistička načela tj. ono je sveobuhvatno, ono obuhvaća sva znanja, sve pristupe. Ono je otvoreno prema svim inovacijama. Ono je otvoreno prema istraživanju, prema radoznalosti koja bi trebala biti prirodna svakom čovjeku i svakom ljudskom umu. Sveučilište bi trebalo biti, budući da je katoličko, otvoreno prema univerzumu, a to znači onda i prema transcedenciji. U svakodnevnom obavljanju posla Sveučilište je također okrenuto prema vrijednostima koje se inače smatraju katoličkim.

Ne znači li "katoličko" nešto sasvim suprotno? U današnjem hrvatskom društvu često ljudi drže da je katoličko nešto što je strogo religiozno, jednostrano i ideološki obojeno.

Uopće ne. Upravo sam to pokušao objasniti. Tu se ne radi ni o kakvoj indoktrinaciji. Tu se neće predavati nikakva ideologija, nego će se katoličke vrijednosti komunicirati kroz život, kroz ambijent koji se stvara na sveučilištu, kroz prisnost ljudi koji tamo rade i studiraju. Način komuniciranja vrijednosti, unošenja vrijednosti u studente, ako tako mogu reći, nije na način indoktrinacije ili na način 'prodavanja pameti' nego na način stvaranja atmosfere koja je otvorena novim znanjima.

Na internetskim stranicama Hrvatskoga katoličkog sveučilišta piše: "Studij povijesti na Hrvatskome katoličkom sveučilištu (HKS) osmišljen je po uzoru na suvremene studije povijesti u nekim europskim zemljama i u skladu s bolonjskim procesom. On je ujedno drukčiji i prepoznatljiv kao poseban." Što će to biti posebno na ovom studiju?

Već iz vizualnog susreta jasno je da mi počinjemo na neobičan način. Počinjemo od suvremenosti. Ne idemo tradicionalnim kronološkim redom, počevši sa starim, srednjim i novim vijekom, nego počinjemo sa suvremenošću. Želimo zapravo izazvati studenta, da iz iskustva koje neposredno ima sam počne razmišljati na način kako historiografija razmiš lja, da počne razmišljati o povijesnom nalaženju sebe samoga i nalaženju naroda kojemu pripada. Želimo da student iz svoga neposrednog iskustva uđe u proces povijesnog razmiš-ljanja. I počne zapravo razmišljati na način na koji to dobra povijest ili dobra historiografija razmišlja.

Smijem li zaključiti da je to zapravo bio i Vaš put. Vi ste iz kontakta s osobama iz Hrvatskoga katoličkog pokreta počeli otkrivati povijesno značenje tog pokreta.

Na neki način jest. Na poseban način pokušavam i profesorima reći da uzmu studente iz njihova vlastita sadašnjega iskustva i počnu ih učiti što to znači osloniti se na dokument. Potičem ih da uzmu novinski članak ili neku rezoluciju koju izdaje bilo Europska unija, bilo Hrvatski sabor i da vide što taj dokument zapravo znači, kako je nastao, zašto je nastao, koje su u njemu na neki način prešućene stvari, a koje se daju iščitati iz tog dokumenta, tj. kad se cijeli povijesni kontekst uzme u obzir, što taj dokument zapravo znači. To je način na koji se onda ide u starija razdoblja i upotrebljava dokumente za analizu određenih događa-ja.

Na studiju će posebna briga biti posvećena katoličkoj baštini. Što se podrazumjeva pod time?

Podrazumijeva se ono što je do sada na neki način bilo zanemareno. Ako uzmete suvremene enciklopedije ili leksikone u Hrvatskoj, vi tu nemate gotovo niti jednog biskupa spomenutog. A imate sve narodne heroje iz Drugoga svjetskog rata i sve neke dječake koji su bili bombaši. To je jednostavno nakaradan stav. To nije poštivanje tradicije u kojoj se taj leksikon piše. Mi smo ta katolička tradicija. U njoj smo odrasli i odrastamo i nju treba respektirati u smislu da se istražuju teme, ljudi, osobe koje su u hrvatskoj povijesti ili u katoličkoj tradiciji bili važni, a do sada nisu bili ni spomenuti.

Jedan od kolegija je i "Stvaranje suverene Hrvatske", koji obuhvaća razdoblje od 1980. do 1997. godine. Zašto je izabrana 1997. godina kao završetak tog razdoblja? Koliko se može o spomenutom razdoblju uopće govoriti s povijesne strane ako se tu radi o još uvijek suvremenim događanjima?

To bi trebalo pitati profesora predavača jer je zapravo on najodgovorniji za taj prijedlog. U svakom slučaju granica se negdje mora postaviti. Ali zašto suvremenost? Upravo zbog ovoga što sam prije govorio. Da se student koji ima jedno neposredno iskustvo, koji je kao dijete proživljavao zbivanja u Domovinskom ratu, koji možda ima oca koji je izgubio ruku ili je nekako drugačije invalid Domovinskog rata, zapravo počne shvaćati što se događalo. I da počne razmišljati o tome na jedan drugačiji, na jedan sustavan način.

Neki kolegiji ove prve godine studija bit će usmjereni na temu rješavanja hrvatskoga nacionalnog pitanja u 20. st. i na velikosrpsku politiku.

To je jednostavno naša sudbina u posljednjih stotinjak godina, jer smo se nažalost morali boriti s velikosrpskom idejom. To se ne može zaobići jer je dio stvarnosti i povijesti. To jednostavno treba istražiti na jedan sustavan način i objasniti mladim ljudima što se događalo. I to je jedan od razloga zašto moramo imati katoličko sveučilište. Otvoriti ljudima vidike prema novim istraživanjima i ne zatvoriti ih samo u nešto što se istraživalo prije 50 godina i na zaključke koji su tada donešeni. Posljednjih 20 godina je napravljeno strahovito mnogo u historiografiji i to po mom sudu do sada nije dovoljno bilo vrednovano posebno na Filozofskom fakultetu.

Na diplomskom studiju studenti mogu birati između pet različitih specijalizacija. Možete li nam ih malo približiti?

I po tome smo različiti. Naglašavamo od početka studentima da studij ne traje tri nego pet godina i da će tek nakon pet godina dobiti diplomu i da tek nakon pet godina mogu tražiti neko smisleno zaposlenje. Pored tradicionalnih usmjerenja htjeli smo svakako dati usmjerenje - Hrvatima izvan Hrvatske. Mi se nadamo, a za to već imamo i neke pokazatelje, da će mnogi studenti iz BiH, ali i iz daljnjeg inozemstva dolaziti k nama jer će vidjeti da imamo usmjerenja koja su potrebna i koja će se posvetiti istraživanju Hrvata u drugim dijelovima svijeta.

Možemo li zaključiti da zagrebački nadbiskup Bozanić poput biskupa Mahnića nastoji okupiti mlade da sami promišljaju sadašnju situaciju s katoličkog pogleda i da na neki način sami stvaraju svoju povijest?

To je jako dobro pitanje i nisam nikada o njemu razmišljao. Ali zapravo jest tako i upravo je to smisao. Dakako, katoličko sveučilište ne može imati nekakav projekt oblikovanja društva kao što ga je imao biskup Mahnić, ali možemo oblikovati društvo na način da u njega ulaze educirani ljudi širokih vidika i dobro obrazovani.

Na koji način biste motivirali mlade da sljedeće godine upišu ovaj studij?

Dođite na katoličko svučilište. Širite svoje vidike. Okrenite se budućnosti i nećete požaliti što ste se upisali na Katoličko sveučilište.

Zanimljivosti:

Hrvatsko katoličko sveučilište je prvo katoličko sveučilište u Hrvatskoj.

Osnovano je dekretom Luce vera illuminata zagrebačkog nadbiskupa kardinala
Josipa Bozanića dana 3. lipnja 2006. godine.

Osnivač je Zagrebačka nadbiskupija, a Hrvatska biskupska konferencija je pokrovitelj.

Ove akademske godine 2010./2011. izvodi se prva godina studija povijesti
sa upisanih 40 studenata.

Predavat će deset profesora.

Rektor: prof. dr. Ivan Šaško
Voditelj studija: dr. sc. Jure Krišto
Studentska referada:
gđica Anamarija Šušnjara
Adresa: Ilica 242, 10000 Zagreb
Internetska stranica:
http://www.unicath.hr

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s