Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Moje mišljenje
 
Od Thomasa Morea do kardinala Newmana

Piše: Marijan Križić marijankrizic@gmail.com
 
Naglasci papina posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu

Golemi interes britanske i svjetske javnosti koju je izazvao nedavni apostolski posjet pape Benedikta XVI. Velikoj Britaniji, potiče nas na promišljanje u čemu je iznimna važnost ovoga događaja, posebice imaju li se u vidu povijesna događanja koja su dovela do odvajanja Engleske crkve od Svete Stolice.

Poznavajući upravo ovu činjenicu, znakovito je da je ne samo narod pokazao golem interes za susretom sa Svetim ocem, nego su jednako uvažavanje i interes pokazali i engleska krajica Elizabeta II. i anglikanski primas Rowan Williams, te zamjenik premijera Nick Clegg, koji su mu u Kraljevskoj palači u Edinburghu izrazili riječi dobrodošlice. Čini se da je upravo to, gotovo polutisućljetno "zahlađenje odnosa", urodilo naraslom željom da se čuju riječi prvog čovjeka Katoličke crkve. Isto tako povijesna odijeljenost Engleske crkve od katoličke matice nije zasmetala ni Benediktu XVI. da prepozna i istakne tisućljetne kršćanske korijene na Otoku, te da pozove na očuvanje kršćanske baštine.

Činjenica je da se upravo nakon tragičnog događaja u prvoj polovici 16. stoljeća, kada je Henrik VIII. odvojio Crkvu od Rima, Engleska "otisnula" u svijet i postala najmoćnija kolonijalna sila. Teško je proniknuti, i možemo tek nagađati, ali čini se kao da je Providnost dopustila ovaj samostalni izlet Engleske, koji ju je učinio gospodaricom svjetskih mora i oceana, i koja je presudno utjecala na oblikovanje svijeta u kojemu danas živimo. Dakako, ne možemo baš biti presretni kada vidimo kakav je taj svijet, ali kao vjernici možemo biti sigurni da se ništa nije dogodilo bez Božjega plana i promisla.

Pa iako je prošlo doba britanske dominacije, Velika Britanija je i danas iznimno važan čimbenik suvremenoga svjetskog poretka, koja je, međutim, i sama ugrožena od rastućeg i sve agresivnijeg, pa i militantnijeg sekularizma, koji prijete rastakanju njezinih kršćanskih temelja. Toga je posve svjestan i Benedikt XVI. te je i na misi u Glasgowu pozvao vjernike da se javnim primjerom vjere odupru diktaturi relativizma "koja prijeti da potam ni neprolaznu istinu o čovjekovoj naravi, njegovu određenju i posljednjem dobru".

Zanimljivo je kako je Papa još jednom snažno naglasio ovu misao i u Edinburghu stavljajući je u kontekst borbe protiv Hitlerova nacionalnog socijalizma, u čemu je Velika Britanija dala golem doprinos. Nacistička tiranija je, ističe Benedikt XVI., "stroga opomena koja dolazi od bezbožnog ekstremizma iz 20. stoljeća, koji je htio iskorijeniti Boga iz društva". Papa je na kraju govora pozvao Ujedinjeno Kraljevstvo da "sačuva poštovanje prema tradicionalnim vrijednostima i onim kulturnim izrazima koje agresivni oblici sekularizma više ne podnose niti toleriraju".

Velika Britanija, ponajprije kao članica Vijeća sigurnosti, ali i kroz druge instrumente i poluge svjetskoga poretka, snažno utječe na sve bitne političke događaje u svijetu, pa tako i na zbivanja u Hrvatskoj. Taj utjecaj, stjecajem nesretnih povijesnih okolnosti, Hrvatskoj i Hrvatima u posljednjih stoljeće i pol i nije baš išao na ruku. Nakon Berlinskoga kongresa 1878., Velika Britanija prepoznala je veliku ugrozu od tek ujedinjene Njemačka, koja je na krilima nevjerojatnoga gospodarskog i političkog uzleta proklamirala politiku "Drang nach Osten". Hrvatska se, kao dio Austro-Ugarske, ni kriva ni dužna, našla u bloku toga suprotstavljenog koncepta. Na tom tragu može se očitati i britanska potpora uspostavi i prve i druge Jugoslavije.

Danas su, međutim, okolnosti bitno drugačije. Hrvatska, koja se prije dva desetljeća suočavala s velikim nerazumijevanjem u borbi za svoju neovisnost, više nije, ili barem ne bi trebala biti, kamen spoticanja u odnosima među zapadnoeuropskim zemljama. Punopravno članstvo u Sjeveroatlantskom savezu ujedno je i priznanje da Hrvatska više nije smetnja nego vodeća zemlja i važan faktor stabilnosti u ovom dijelu Europe. To je, ili bi barem trebao biti, razlog i za bitnu promjenu britanske politike prema Hrvatskoj.

A i sama Velika Britanija koja je prošla svoj polutisućljetni krug, koji je započeo raskidom sa Svetom Stolicom i zapečaćen mučeničkom smrću svetog Thomasa Morea, najnovijim pohodom pape Benedikta XVI., kojom je prigodom kardinal John Henry Newman proglašen blaženim, na neki je način opisala svoj krug, kojim svjedoči da se zapravo nikada nije otrgla od svojih kršćanskih korijena, koje dijeli s ostatkom Europe.

Benedikt XVI., koji je odabirom imena zaštitnika Europe, posvjedočio važnost današnje Europe, ali čija budućnost i poslanje u suvremenom svijetu ovise o čuvanju njezinih temelja, Ujedinjeno Kraljevstvo vidi kao nerazdvojni dio tog europskoga identiteta.

 


© 1999-2020 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s