Da je posljednjih nekoliko godina došlo do povećanja broja rođene djece u Hrvatskoj, uključujući i prošlu, svjedoče podaci Državnoga zavoda za statistiku. Do povećanja broja rođene djece u Hrvatskoj, smatraju u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske, došlo je zbog provođenja mjera nacionalne pronatalitetne politike koje to Ministarstvo provodi od 2006. godine. Izvješće o provedbi mjera nacionalne pronatalitetne politike Ministarstvo obitelji izdalo je u rujnu ove godine.

Iz Izvješća je vidljivo da se u svim područjima djelova-nja kontinuirano provode aktivnosti koje pridonose pozitivnu utjecaju na ukupna buduća demografska kre-tanja, a osobito u pravcu zaustavljanja daljnjega ne-gativnog prirasta stanovništva", rekao je državni tajnik u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Stjepan Adanić.

Kako je istaknuo, o pozitivnim pomacima u području povećanja prirodnoga prirasta u Hrvatskoj govore i statistički pokazatelji koji bilježe blag porast živorođene djece u posljednje tri godine. "Primjerice, 2007. godine rođeno je gotovo 42 tisuće djece, 2008. gotovo 44 tisuće djece, u 2009. godini više od 44 500 djece što čini porast od 1,9%, a prema najnovijemu priopćenju Državnoga zavoda za statistiku, u prvih sedam mjeseci 2010. godine rođeno je više od 24 tisuće djece", poručio je Adanić.

Stručnjaci: uspjeh je upitan

O rezultatima Izvješća o provedbi mjera nacionalne populacijske politike, smatraju hrvatski demografi, nezahvalno je govoriti. Naime, po riječima demografa dr. Dražena Živića, voditelja područnoga centra Instituta "Ivo Pilar" u Vukovaru, nacionalna pronatalitetna politika provodi se tek od 2006. pa zato nije moguće sa sigurnošću govoriti o njezinoj uspješnosti ili neuspješnosti. "Istaknuo bih činjenicu da se trenutno, kao i proteklih nekoliko godina, a i narednih nekoliko godina, u strukturi stanovništva Hrvatske nalazi najveći broj žena u fertilnoj dobi. Taj povećani broj žena u fertilnoj dobi proizašao je iz činjenice da je nakon Drugoga svjetskog rata u razdoblju od 1948. do 1956. došlo do baby booma, potom u 70-im godinama prošloga stoljeća te ovih nekoliko godina. Međutim, natalitet će za nekoliko godina u Hrvatskoj strmoglavo padati zbog manjega broja žena u fertilnoj dobi", rekao je Živić.

I dalje negativan prirodni prirast

Unatoč povećanju broja rođene djece, stopa prirodnoga prirasta 2009. bila je negativna i iznosila je -1,8, pokazuju podatci Državnoga zavoda za statistiku. U Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj, Međimurskoj županiji i Gradu Zagrebu bio je pozitivan prirodni prirast, a u svim ostalim županijama bio je negativan.

Pozitivan prirodni prirast u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji Živić smatra prividom. Naime, u te županije dolaze rađati majke iz Bosne i Hercegovine, što im omogućuje dvojno državljanstvo. Međutim, one ne ostaju živjeti u Hrvatskoj, već se vraćaju u BiH. Pozitivan prirodni prirast u Međimurskoj županiji proistekao je iz činjenica da ta županija u odnosu na druge dijelove Hrvatske ima najpodobniji sastav stanovništva, odnosno ima najmlađu populaciju u odnosu na cijelu Hrvatsku te je zato i veći broj rođenih nego umrlih, pojasnio je Dražen Živić.

Gradovi u nestajanju

Dijelova Hrvatske čije stanovništve odumire ima više od onih u kojima se rađa više djece. Tako je Slavonija područje izrazite depopulacije. "To je rezultat višedesetljetne denatalitetne politike samih stanovnika koja se naziva bijelom kugom. Sredinom 19. stoljeća odlučeno je da se rađa što manje djece kako se imanja ne bi dijelila. Međutim, i Domovinski je rat ostavio svog traga, osobito na hrvatsko Podunavlje jer je to područje snosilo najveće gubitke", poručio je Živić. Na područjima hrvatskih otoka, Zagore i Like posljednjih se 150 godina također bilježi depopulacija. Demograf s Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, dr. Jakov Gelo, pojasnio je kako na tim područjima ne postoje veća gradska središta, stoga mladi odlaze u veće gradove na priobalje ili u kontinentalni dio Hrvatske.

Zagreb daje nadu

Zanimljiv je podatak da je i u Zagrebu zabilježen pozitivan prirodni prirast i to tek posljednjih nekoliko godina, otkrio je Gelo. "Zagreb je područje gdje je stanovništvo mlado. Ima najmanju stopu nezaposlenosti te se u Zagreb stalno doseljavaju mladi ljudi. To stvara ozračje da se u Zagrebu može uspjeti, odnosno naći posao, bolji posao i riješiti stambeno pitanje", rekao je Gelo.

Novčane mjere kao poticaj

Najizravnije mjere iz nacionalne pronatalitetne politike koje mladi parovi mogu osjetiti jesu novčane. Kako je istaknuo državni tajnik Stjepan Adanić, provedba svih mjera nacionalne populacijske politike podjednako je važna, ali tijekom protekloga razdoblja kao najučinko-vitije mjere istaknule su se izravne mjere populacijske politike iz područja Sustava obiteljskih potpora. "Ove mjere, s kojima se i najčešće povezuje pronatalitetni učinak, između ostaloga, uključuju doplatak za djecu, pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete u obite-lji i rodiljne i roditeljske potpore te novčane potpore koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Za sustav obiteljskih potpora iz sredsta-va Državnoga proračuna i jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava za rodiljne i roditeljske pot-pore u 2009. godini isplaćeno je ukupno gotovo četiri milijarde kuna", rekao je Adanić.

Da su novčane mjere najutjecajnije za povećanje bro-ja rođene djece u prošloj godini, potvrdio je i dr. Jakov Gelo. "Riječ je o rodiljnim naknadama i dječjim doplat-cima. Međutim, dječje doplatke mogu dobivati djeca nezaposlenih roditelja ili roditelji s niskim primanjima. Posebna mjera koja je zaživjela, a kojoj se daje naglasak na treće i četvrto dijete, jest dodatak od 500 kuna za rođeno treće ili četvrto di jete.

Dodatne mjere lokalnih zajednica mogu također znatno utjecati na broj djece. Važno je da mladi znaju za te lokalne novčane dodatke", istaknuo je.

Najvažnije rješavanje stambenoga pitanja

Međutim, demograf s Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, dr. Anđelko Akrap, upozorava da se u sklopu mjera nacionalne pronatalitetne politike ne provode neke od najvažnijih. "Smatram da treba skrenuti pozornosti na neku ključna područja u kojima je potrebna jaka intervencija društva na svim razinama. Naime, Hrvatska nema strategiju rješavanja stambenoga pitanja za mlade i obitelji s djecom. U većini slučajeva mladi ljudi si ne mogu priuštiti stan, kako zbog niskih primanja, tako i stoga što ih sve više radi na određeno vrijeme", istaknuo je Akrap. Naime, mladi mogu riješiti stambeno pitanje ukoliko im krov nad glavom osigura roditelj ili ako imaju iznadprosječne prihode i sigurnu zaposlenost.

Stambeni krediti bankama u Hrvatskoj nose velike i sigurne profite. To je u Hrvatskoj jedan od istaknutijih razloga koji je pridonio brzu porastu neudanih i neoženjenih od početka 1990-ih. Također, kako je rekao dr. Anđelko Akrap, posljednja istraživanja koja su prove-dena u Hrvatskoj pokazuju da upravo nedogovarajući stambeni uvjeti značajno utječu na odustajanje od željenoga broja djece.

Što dalje?

Hrvatska nema više vremena za čekanje za ostvarivanje još jačih mjera nacionalne pronata-litetne politike, odnosno trebaju odmah zaživjeti, poručuju hrvatski demografi. Dosadašnje mjere Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti pokazale su određene rezultate. No na pitanje hoće li se i nadalje nastaviti s mjerama nacionalne populacijske poli-tike državni tajnik u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Stjepan Adanić odgovara: "Nacionalnom populacijskom politikom provedba mjera je predviđena za razdoblje od 2007. do 2012. godine. Sveukupni učinci pronatalitetnih mjera Vlade Republike Hrvatske, u razdoblju od srpnja 2004. do prosinca 2009. godine vrlo su ohrabrujući i kao takvi ukazuju na potrebu održanja i dodatna poticanja provedbe mjera nacionalne populacij-ske politike." Da zaključimo: dugoročnoga plana nema. Znanstvenici upozoravaju na izumi-ranje hrvatskoga naroda. Istraživanja pokazuju da će Hrvata do 2050. godine biti gotovo za milijun stanovnika ukoliko se nastave dosadašnji trendovi smanjenja stanovništva. Možda ćemo se osvijestiti i poraditi na mjerama koje će mladima osigurati financijsku sigurnost i dati mogućnost za podizanje što većega broja djece.

PRIKAZ BROJA NOVOROĐENE DJECE U RAZDOBLJU OD 2000. DO 2009. GODINE

2050. bit će nas osjetno manje

Istraživanje dr. Jakova Gele i njegovih suradnika pokazalo je da će Hrvatska iz populacije koja danas ovdje živi izgubiti stotine tisuća stanovnika i da će taj broj biti znatno manji sredinom 21. stoljeća. "Budući da je hrvatska populacija jedna od demografskih najstarijih u Europi i svijetu, možemo očekivati samo veću smrtnost jer će se udio stanovništva iznad 65 godine naglo povećavati u ukupnomu stanovništvu. Tako će ti čimbenici dovesti do naših predviđanja da ćemo izgubiti 500 do 600 tisuća stanovnika. Hrvatska će tako 2050. godine imati 3,5 milijuna stanovnika ili za milijun manje", zaključio je dr. Gelo.