Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Vijesti
 
U Europi je riječ o kristofobiji

Piše: Benjamin Horvat
 
ŽIDOV BRANI KRIŽ U ŠKOLAMA, EUROPSKA KOMISIJA ZABORAVILA NA BOŽIĆ

Ne smeta križ, nego je Isus Krist trn u nečijem oku – ustvrdio je poznati profesor prava, inače odvjetnik, Joseph Weiler, Židov, strastveni ljubitelj života i po-bornik društvene različitosti, što pojašnjava njegovu odluku da kao odvjetnik na prizivnom europskom sudu u Strasbourgu brani slobodno izlaganje križa u eu-ropskim školama, dakle javnim uredima.

Nisam tražio novac za obranu, ne želim da ljudi misle da radi novca branim križ. Nijekati nečiji identitet, zna-či nijekati sve vjeroispovijesti, pa i moju, ustvrdio je profesor u intervjuu koji je prenio vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano i Radio Vatikan.

Država ne treba bježati od identiteta

Napomenuo je da u svojim knjigama nikada ne govori o kristijanofobiji, nego o kristofobiji, jer se mnogi skri-vaju iza krilatice: "Nemam ništa protiv Isusa Krista ne-go protiv Crkve i njezinih pripadnika". A zahtjev da se iz talijanskih škola izbaci križ baš dokazuje suprotno: Ne smetaju kršćani, nego smeta križ, odnosno Isus Krist, primijetio je profesor Weiler i dodao da Europa jamči državnu i građansku različitost, ali u Europi su dobro došli muslimani, budisti, čak i mi židovi, dok se na kršćane ne gleda s velikim simpatijama, rekao je profesor.

Osvrnuvši se na svoj govor pred europskim prizivnim sudom, rekao je da Europa brani pluralizam državnih identiteta unutar zajednice kao i vjersku slobodu.

Nevjernik ne mora pohađati školski vjeronauk, ali ni država se ne mora odreći svojega vjerskog identiteta, ima pravo na njegovo očuvanje, ako to želi.

Tužiteljica Lautsi želi Italiju primorati na poštivanje načela laičnosti. Njezin je zahtjev protiv Europskog ustava koji jednako vrjednuje laičnost i mnogovrsnost kultura.

Ne može se dakle govoriti da su djeca diskriminirana ako je križ izložen u školi, nego o obvezi škole da djecu odgaja za snošljivost i pluralizam, ustvrdio je profesor Weiler.

Što onda sa slikom kraljice Elizabete?

Na primjedbu da prema presudi država ima biti neutralna i nepristrana, da ne može dakle vrednovati opravdanost i očitovanje vjerskih običaja, rekao je da se načelo neutralnosti temelji na proturječju.

Europa građanima s jedne strane jamči vjersku slobodu, dakle mogu biti i bezbošci, državama pak s druge strane omogućuje da same odluče o vjerskoj odrednici nacionalnog identiteta i njegovu očitovanju.

U Europi ima izrazito laičkih država poput Francuske, ali i država koje u Ustavu izričito spominju Boga, poput Njemačke, Irske i Grčke.

Kraljica je Elizabeta i crkveni poglavar u Engleskoj. Znači li to da u engleskim školama ne smije biti izložena kraljičina slika?

Europski ustav jasno govori da se neka država ne mora odreći kulturne baštine koja potječe od vjerskog identiteta, ustvrdio je profesor.

Komentirajući presudu europskog suda da se križevi imaju ukloniti iz škola, rekao je da se presuda osvrće samo na vrednote laičke države.

Presuda amerikanizira Europu jer nalaže strogu podjelu između Crkve i države, a uvodi obvezujuću normu za sve države članice, to je pak očito kršenje temeljnih dokumenata Europske unije, zaključio je profesor Weiler, a prenosi Radio Vatikan.

Zaboravljeni Božić

Europska komisija također je izazvala skandal koji ide u prilog prethodno spomenutom mišljenju. Naime, Komisija je tiskala više od tri milijuna rokovnika Europske unije za srednje škole u kojem nema spomena Božića, dok su uključeni židovski, hindu, sikti i muslimanski blagdani, objavio je portal talijanskog dnevnika La Stampa. Glasnogovornik Europske komisije izrazio je žaljenje zbog tog propusta i obećao da će ispraviti tu pogrešku u sljedećem izdanju. No, dodao je da će možda sljedeći put iz rokovnika izbaciti sve vjerske religijske blagdane kako bi potpuno uklonili mogućnost nove pogreške, prenio je Telegraph.

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s