Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Vijesti
 
Iustita et pax: Popisati žrtve komunizma

Piše: Benjamin Horvat
 
PRIJEDLOG KOMISIJE HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

Popis pučanstva 2011. godine prilika je da se prvi put popišu i ustanove prešuće-ne, zatajene i prezrene, silno brojne žrtve komunističkog totalitarizma, ističe Komisija Iustita et pax u novom dokumentu, od-nosno peticiji hrvatskoj Vladi i Hrvatskom Saboru, koji je predstavljen u prosincu povodom Svjetskog dana ljudskih prava i uoči popisa pučanstva u Hrvatskoj 2011. godine.

Zločini fašizma i nacizma, kao i njihovih saveznika kod nas, obznanjivali su se i surovo kažnjavali još u vrijeme onoga rata i vladavine trećega, komunističkog totalitarizma, najčešće bez suda ni suđe-nja. Međutim, žrtve ideološkog komunizma i slijepe nacionalističke osvete - osim rijetkih objavljenih, prijekih ili montiranih suđenja i stvarnih egzekucija - nikad nisu bile cjelovito istražene ili popisane, nego se, upravo obratno, o njima nije smjelo ni govoriti. - Dio je to teksta peticije Komisije Iustita et pax Hrvatske biskupske konferencije, koja je upravo predstavljena u Zagrebu, a koja je upućena hrvatskoj Vladi i Saboru.

Komisija Iustitia et pax u dokumentu ističe kako je predstojeći popis pučanstva, koji će se u Hrvatskoj provoditi sljedeće godine, "na žalost prva, ali zacijelo i posljednja prilika da se po prvi put popišu i ustanove prešućene, zatajene i prezrene, silno brojne žrtve komunističkog totalitarizma". Dodaje da se kod triju popisa žrtava Drugoga svjetskog rata, 1946, 1950. i 1964. po službenim uputama SUBNOR-a i Saveznog zavoda za statistiku, nisu popisivali oni koji su u toku Narodno-oslobodilačke borbe izgubili život na strani okupatora ili domaćih izdajica bilo na koji način (kao borci pomagači, simpatizeri), jer ih se ne smatra žrtvama rata. Osim toga, ovi popisi su se odnosili samo na razdoblje od 6. travnja 1941. do 10. svibnja 1945., pa žrtve poslijeratne, komunističke odnosno šovinističke represije nisu ni mogle, ni na koji način, biti popisane.

Komisija napominje kako je tim ratnim i poratnim žrtvama, najčešće sumarnih likvidacija, režim zanijekao postojanje, pošto ih je zbrisao s lica zemlje. "To su bili ljudi, osobe, zabilježene u maticama rođenih, koji su imali obitelji, živjeli i radili, a zatim su, bilo kao civili, bilo kao vojnici, najvećim dijelom unovačeni silom državnih vlasti, netragom nestali u tenkovskim jarcima, rudokopima, kraškim jamama, fojbama… Tako su postali 'nepostojeće osobe' jer je totalitarni režim u njima vidio ili stvarne neprijatelje, ili moguće suparnike, ili pak za njega opasne uglednike", piše Komisija.

Nadalje ističe da je popis pučanstva 2011. posljednja mogućnost da se te žrtve ustanove na kako-tako siguran, jedinstven i znanstveni način za cjelinu Republike Hrvatske. "Bez toga će činjenica likvidacije čitavih obitelji, pa čak i sela, kao i opće starenje i raseljavanje ljudi i obitelji otežati i taj postupak i s vremenom ga učiniti nemogućim. Sljedeća bi prigoda bio popis 2021. godine, ali tada bi već bilo prekasno za bilo kakav ozbiljan popis žrtava komunizma. Stoga naša Komisija predlaže i očekuje od Vlade i Sabora Republike Hrvatske da ne propuste ovu jedinstvenu priliku da se sve do sada nepopisane i zanijekane žrtve unesu u popis pučanstva 2011. godine. Kako? Na statističarima i demografima je da iznađu najbolji način", piše Komisija.

Dodaje da njezin prijedlog nije na temelju neke morbidne ideje prevrtanja kostiju, a niti ravnoteže zločina i strahota triju totalitarizama. "On teži, baš obratno, tome da se prestane nijekati ili umanjivati, pače prezirati žrtve, a s druge strane licitirati s ljudskom patnjom i obiteljskim tragedijama. To nam nalaže dužnost osnovnog pijeteta, ali i kršćanskog humanizma. To je zahtjev i potreba suglasne povijesne istine i nekonfliktnoga povijesnog spomena. Takvo priznanje činjenica tek je skromna osnova za nešto više mira u srcima obitelji žrtava, za pomirenje i samoodrživi mir unutar našeg naroda i svih naših sugrađana, kao i za izgradnju zdravih odnosa s narodima nama susjednih država", poručuje Komisija Iustitia et pax.

Popis stanovništva u travnju

Popis stanovništva u Hrvatskoj će se održati od 1. do 28. travnja ove godine, a pravila vezana uz popis sumirana su u Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj u 2011. godine, koji je donio Hrvatski Sabor sredinom srpnja 2010. Stoga mnogi smatraju da je inicijativa Komisije Iustitia et pax Hrvatske Biskupske Konferencije, predstavljena u prosincu, poprilično zakasnila s obzirom da je zakonodavni okvir vezan uz popis stanovništva donijet čak pet mjeseci prije inicijative katoličke Komisije.

 


© 1999-2019 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s