Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Komentar mjeseca
 
Crveni holokaust

Piše: dr. Zvonimir Šeparović, Predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva
 
Progon i mučeništvo klera i redovnika od strane JNA i komunista krajem Drugoga svjetskoga rata

Komunizam u bivšoj državi bio je okrutan totalitarni režim, nemilosrdan prema Katoličkoj Crkvi. Partizani su masovno ubijali svećenike, bogoslove, sjemeništarce i časne sestre. Zgrožen zločinima na Bleiburgu, u Maceljskoj Gori i širom Hrvatske, blaženi kardinal Alojzije Stepinac zajedno s ostalim biskupima 20. rujna 1945. piše značajno Pastirsko pismo u kojem između ostaloga stoji: Žalosti nas i zabrinjuje teška i strašna sudbina mnogih duhovnih pastira vaših duša. U istraživanjima don Ante Bakovića (Hrvatski martirologij XX. stoljeća, Zagreb 2007.) nalazimo brojku od 664 mučenika Crkve u Hrvata.

Katolička Crkva označavana je kao kolektivni krivac, kao neprijateljska formacija. Tako je u izvještajima o prilikama u Hrvatskoj, koje je u srpnju 1945. godine javni tužilac Hrvatske uputio javnomu tužiocu Jugoslavije, navedeno sljedeće: Stup reakcije, njen organizator i nosilac je katolička crkva i njen kler skoro stopostotno na čelu sa nadbiskupom Stepincem.

Sluga Božji papa Ivan Pavao II. poručuje: Crkva prvog tisućljeća rodila se iz krvi mučenika. Na kraju drugog tisućljeća, Crkva je ponovno postala Crkva mučenika. Progonstva vjernika – svećenika, redovnika i laika – proizvela su veliku sjetvu mučenika na različitim stranama svijeta. Imenovao je tri velika zla dvadesetoga stoljeća: fašizam, nacizam i komunizam. Knjiga autorice Stephane Courtois Crna knjiga komunizma – Zločini, teror, represija izazvala je rasprave o revalorizaciji komunizma i stvaranje pojma "crveni holokaust". Courtois tvrdi da je u komunističkim genocidima ubijeno četiri puta više ljudi nego što je ubijeno od strane Hitlerove osovine te želi privući pozornost da javnost sazna više sličnosti ideologija nacizma i komunizma. Europa je oštro osudila komunizam i njegove zločine. Skupština Vijeća Europe svojom Rezolucijom 1481, koju je u blažem obliku donio i Hrvatski Sabor, osuđeni su zločini koji su počinjeni tijekom totalitarnoga komunističkoga režima u Hrvatskoj 1945. – 1990. Režimi koji su vladali u Srednjoj i Istočnoj Europi obilježeni su masovnim povredama ljudskih prava, koje su uključivale pojedinačna i kolektivna ubojstva, smrti u koncentracijskim logorima, izgladnjiva, deportacije, mučenja, prisilni rad i druge oblike masovnoga fizičkoga terora – progone na etničkoj i vjerskoj osnovi, povredu slobode savjesti i nedostatak političkoga pluralizma (članak 2. europske Rezolucije). Svi ti zločini događali su se i u bivšoj Jugoslaviji, posebno u Hrvatskoj. Za komunističke zločine do sada nitko nije odgovarao. Još tijekom rata komunisti su prikupljali podatke i o "običnim" (u rat neuključenim) građanima, koji su im mogli biti politička konkurencija nakon rata. U komunizmu je bilo nepoželjno i neprijateljsko sve što nije komunizam. Sve su ih jednostavno označili pojmom "narodni neprijatelj", te su svoju političku strukturu pripremali za konačni i odlučni poratni boj u kojem će pogubiti sve komunističkomu režimu nepoželjne osobe. Među takve pripadali su istaknuti duhovnici Katoličke crkve koja je bila osuđena na nestajanje. Edvard Kardelj naredio je Ivanu Mačeku, šefu UDB-e Slovenije: Duhovnike postreljajte! Progon Katoličke Crkve bio je poguban u Drugome svjetskome ratu, osobito krajem rata na Bleiburgu i križnim putovima, a posebice u Maceljskoj šumi u blizini Krapine, u kojoj su Titovi "antifašisti" pobili više od 20 tisuća zarobljenih hrvatskih vojnika, civila i veliki broj franjevaca u svibnju i lipnju 1945. godine. Na mjestu zvanome Lepa Bukva nalazi se jama gdje su pobijeni svećenici, franjevci i hrvatski vojnici. Progoni su uslijedili svom žestinom nakon rata, osobito nakon Brijunskoga plenuma 1953., koji je bio isključivo posvećen borbi protiv Katoličke crkve.

Komunisti su ubijali najbolje i istaknute znanstvenike, najbolje iz reda Katoličke crkve. Ubili su četiri biskupa: dubrovačkoga biskupa dr. Josipa Carevića, banjalučkoga biskupa dr. Dragutina Čelika, vladiku Križevačke eparhije prof. dr. Janka Šimraka, i blaženika kardinala Alojzija Stepinca, kojega su u lepoglavskoj kaznionici izložili zračenju koje je skratilo njegov mučenički život. Ubili su i provincijala hercegovačkih franjevaca dr. fra Lea Petrovića, profesora teologije u Mostaru. Na Širokome Brijegu pobili su sve nastavnike, profesore i studente teologije. U listopadu 1944. godine partizani su ušli u Dubrovnik i bez suđenja na otočiću Daksi pokraj Dubrovnika strijeljali 53 ugledna građana Dubrovnika, među kojima su bili o. Petar Perica, isusovac, i fra Marijan Blažić.

Završimo s onim što je 3. listopada 1946. godine pred komunističkim sudom u Zagrebu zavapio naš Blaženik Alojzije Stepinac o pokolju hrvatskih katoličkih svećenika: Vi ste učinili pogrješku fatalnu, što ste pobili svećenike! Narod vam to neće nikada zaboraviti. U nijednoj civiliziranoj državi na svijetu ne bi toliki svećenici bili tako kažnjeni za te krivice koje im imputirate, u nijednoj drugoj civiliziranoj državi ne bi se tako sudilo!

 


© 1999-2018 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s