"Čovjek pozorno bdije nad ćudi i rodovnikom svojih konja, krava, goveda i pasa prije nego što se odluči pariti ih; kad je u pitanju njegov vlastiti brak, međutim, on vrlo rijetko ili gotovo nikad ne pokazuje takvu skrb", riječi su Charlesa Darwina u njegovoj glasovitoj knjizi Podrijetlo čovjeka. Kao lijek protiv degeneracije ljudske rase predlagao je da bi se oba spola trebala "suzdržavati od ženidbe ako je njihovo tjelesno ili duševno zdravlje ozbiljno narušeno". Isti je smatrao da baš civilizirani ljudi usporavaju prirodnu selekciju vrste zato što "mi gradimo domove za imbecile, sakate i bolesne; mi donosimo zakone koji idu na ruku siromašnima; naši liječnici trude se spasiti život svakome sve do posljednjeg trenutka". Upravo je u napretku medicine vidio sudionika odgovornog za evolucijsko nazadovanje ljudske rase, budući da "možemo s razlogom vjerovati da je vakcinacija spasila život tisućama onih koji bi nekada zbog tjelesne građe bili podlegli velikim boginjama". Posljedica rečenoga, lamentirao je Darwin, jest degeneracija ljudske rase, "no izuzmemo li samog čovjeka, jedva je itko tako budalast da bi dopustio da mu se rasplođuju njegove najnesposobnije životinje". Kakvog li Božjeg humora da je baš Darwin bio do invalidnosti boležljivi čovjek, otac desetero jednako boležljive djece, od kojih je tek sedmero preživjelo. Paradoksalno je da Darwin nije uvidio kako bi se njegove riječi mogle odnositi i na njega samoga. Kao eugeničar, rasist i moralni relativist, Darwin se svrstao među promotore kulture smrti, teško podnoseći tegobe vlastite starosti do te mjere da se radovao groblju "kao najugodnijem mjestu na svijetu".

•••

Eugeniku (grč. "eu" = "dobro" + "genos" = "loza", u značenju "otmjena roda" ili "čistokrvnosti"), kao pojam, utemeljio je Darwinov trinaest godina mlađi bratić, antropolog, Francis Galton 1883. godine, u praksi primjenjujući Darwinovu teoriju prirodne selekcije. Eugenika je danas znanost koja se bavi poboljšanjem osobina ljudskih gena. Njezine spoznaje od pomoći su u prenatalnoj dijagnostici i terapiji. To je svijetla strana ove znanstvene discipline. Njezina mračna i rasistička strana je sve rasprostranjenija praksa pobačaja u svrhu izbjegavanja rođenja bolesne djece, štoviše, čak i rođenja djece s predispozicijom razvoja neke od genetički uzrokovanih bolesti, osobito embrija/fetusa s Downovim sindromom. Ovakvi pobačaji nazivaju se eugenički pobačaji. Ima i znanstvenika koji se zalažu za legalizaciju ubojstava novorođenčadi s Downovim sindromom ili drugim teškim bolestima. Eugenički pobačaji doživjeli su svoju veliku primjenu u nacionalsocijalističkoj Njemačkoj, u čemu je prednjačila nacistička Njemačka, koja je eutanazirala mnoge fizičke i psihičke bolesnike te pripadnike "nižih rasa". Suvremeni zakoni o pobačaju, štoviše, ne ograničavaju se samo na rečeno, nego zahtijevaju ozakonjenje ubijanja zdrave djece u ženinoj utrobi i to samo zato što ona od nekoga nisu bila željena.

•••

Obilježavanje Dana života uvijek je nova prigoda da se propitujemo o našem odnošenju prema daru života. Dostignuća suvremenih znanstvenih disciplina otvaraju
neslućene mogućnosti, poput stvaranja selekcijom odabranih "pasmina" ljudi, "hibridnog" čovjeka, ali genetički inženjering primijenjen na ljudsku rasu u svrhu "razvoja ljudskih potencijala" do "bogoostvarenja", odnosno kreiranja "nadčovjeka" (Nietzsche), uči nas povijest, završava smrću samog čovjeka. Bog je čovjeka stvorio na svoju sliku, njemu pripada copyright nad "uratkom" zvanim čovjek. Ljudska "popravljanja" Božjeg djela uvijek su prouzročila štetu nesagledivih razmjera. Čovjek je stvoren za svetost. Ma kakvom selekcijom postignuta genetska čistokrvnost nije jamstvo čovjekove plemenitosti i svetosti. Čovjek ima besmrtnu dušu, i slobodnu volju, a genetičkim inženjeringom nije moguće iskorijeniti grijeh. Stvorenje bez Stvoritelja iščezava. U orkestru života Gospodar života uvijek nas iznova iznenađuje novim kreacijama. Dan života je poziv ljudskom biću da na Festivalu života, u svim njegovim manifestacijama, oda slavu njegovom Tvorcu, umjesto da plagira njegovo djelo. Plagiranje je kažnjivo.