2. Nedjelja po Božiću

U NJEMU NAS SEBI IZABRA PRIJE POSTANKA SVIJETA.

Trpimir Benković


Nedjeljna čitanja

  • Sir 24 1.2. 8-12
  • Ps 147
  • Ef 1, 3-6. 15-18
  • Iv 1, 1-18

Svi narodi i civilizacije ovoga svijeta tražili su smisao postojanja i života. Pokušavali su to riješiti religijama, filozofijama, a novije civilizacije naukom, tehnologijom ili promjenom Ustava. Ništa nije i neće pomoći jer srce je prazno, a dušu nisu pronašli, ili je nemaju. Tek je utjelovljena božja Riječ ispunila i srce i dušu. Ta Riječ morala bi odjeknuti u našem životu. Duh mudrosti i razumijevanja pomaže otkriti razliku između konačnog i beskonačnog, između tame i svjetla, otkriti tajnu Božje namjere našeg spasenja i proniknuti u bit našeg postojanja. Zato još više čudi uporno i sustavno odbijanje, neprihvaćanje jednostavnog, mudrog i logičnog rješenja koje nudi naša pisana i lako dostupna Objava. Lakše je reći ne vjerujemo, ne znamo, nevjernici smo i agnostici. Lakše se prikloniti onom Zlom koji kvari, ne poštuje ništa vjersko, ljudsko i nacionalno, jer nisu nikad izmolili Očenaš, nisu zamolili da ih se izbavi od Zloga. Amen.

Starozavjetni prorok Mudrost poistovjećuje s osobom. Ona sudjeluje u stvaranju, upravlja svijetom, otkriva nam Boga. Kada je Bog odlučio progovoriti u Sinu, prepoznajemo je u Riječi koja je postala tijelo – “utjelovljena Mudrost”. Čovjek je Božje stvorenje, koje se razlikuje od drugih stvorenja razumom i slobodnom voljom. Samo povezanošću s Bogom ostvaruje te Bogom dane vrijednosti. Ateisti ih niječu, agnostici za njih ne znaju, a tradicionalisti vjernici ih povremeno, ali nedovoljno koriste. Raditi nešto bez razuma, raditi nešto što nije mudro, obično nazivamo bedastoćama, glupostima. Zato se i ne treba čuditi situaciji u kojoj se nalazimo, ili ipak treba?

Pavlova poslanica zahvala je punini Božjeg blagoslova. Posebno se ističe da smo izabrani prije postanka svijeta. Sada dolazi ne samo spasiti nas iz ropstva, osloboditi grijeha, pomoći u svakoj nevolji, nego donosi nešto neočekivano novo, jer nas “u ljubavi predodredi za posinstvo.” To treba prihvatiti i oduprijeti se novovjekovnim progonstvima i ropstvima, utjecajima ateističkih i agnostičkih medija i ideologija, koje više ne uništavaju tijelo, nego mnogo gore, uništavaju srce i dušu.

Svijest o božanskom posinstvu očituje se kroz naš način razmišljanja, kroz naše ponašanje. Biti kršćanin, u našem slučaju katolik, znači ispovijedati da je Krist pravi Bog i pravi čovjek. To ne činimo samo riječima, nego Boga prepoznajemo u svakom čovjeku, kojem iskazujemo djela ljubavi i dobrote. Isus je došao na svijet uništiti i dokinuti zablude i neznanja, premostio je provaliju između Boga i čovjeka, darovao nam je Mudrost i slobodu odlučivanja. Možemo ostati s one strane provalije u tami i neznanju, a možemo izabrati dar života i svjetla, odlučiti se za posinstvo, prihvatiti moć kojom se postaje dijete Božje. To znači da srce nije prazno, da je duša pronađena, da smo Božje darove sa zahvalnošću prihvatili i mudro u život pretočili. Mudrost, razum, slobodna volja, a poglavito vjerski i nacionalni osjećaj temelji su našeg opstanka. I opet se nalazimo u vremenu kada ih moramo mudro i suvislo upotrijebiti.