Hirošima i Nagasaki
Erik Matejak
Tekst je izvorno objavljen u tiskanom izdanju Veritasa – Glasnika svetog Antuna u srpnju/kolovozu 2024. godine (7/8/2024).
Ponovno, nakon iskustva dvije atomske bombe bačene u Drugom svjetskom ratu, svijet kao da je zaboravio posljedice onog što su bile proizvele pa ponovno prijeti nuklearnim oružjem, a sve pod maskom mira. Međutim, što je u osnovi atomska bomba i kako smo do nje došli? U osnovi atomske bombe je nuklearna fisija, proces u kojem se jezgra atoma kemijskog elementa cijepa na nekoliko dijelova, proizvodeći nevjerojatne količine energije. Prve korake poduzeo je Henry Becquerel, koji je 1896. otkrio novo zračenje koje emitira uran. Zatim je 1908. Marie Curie izolirala radij i izrekla koncept radioaktivnosti. Godine 1932. njezina kći Irene otkrila je umjetnu radioaktivnost, odnosno mogućnost stvaranja tvari koje inače nisu radioaktivne bombardiranjem neutronskim zrakama. U međuvremenu su dva znanstvenika s Cambridgea uspjela razbiti jezgru atoma, demonstrirajući ekvivalentnost između mase i energije (E=mc2) koju je teoretizirao Albert Einstein 1905. godine. Godine 1938., u poznatom Institutu koji se nalazi u Via Panisperna na Sveučilištu u Rimu, devet talijanskih znanstvenika izvelo je prvi eksperiment nuklearne fisije (ali nisu mogli odmah shvatiti implikacije, jer su prekrili uran aluminijskom folijom koja je štitila snažne radioaktivne impulse). Grupu je predvodio Enrico Fermi, a među ostalima su bili Edoardo Amaldi, Emilio Segrè i Bruno Pontecorvo. Godine 1939. Fermi je iskoristio putovanje u Stockholm, gdje mu je dodijeljena Nobelova nagrada, da pobjegne od Italije i novih rasnih zakona (njegova supruga, Laura Capon, zapravo je bila židovskog podrijetla). Tri godine kasnije, Fermi je izabran za projekt Manhattan koji je kulminirao 2. prosinca 1942. izgradnjom prve atomske gomile. U prvim sekundama rada, prije nego što je lančana reakcija zaustavljena, baterija je proizvela 200 vata: energiju obične žarulje. Odmah je odlučeno da se ta energija iskoristi u ratne svrhe: cilj je bila bomba potpuno nove koncepcije. Okupljena je još jedna skupina znanstvenika, pod vodstvom Roberta Oppenheimera, koji su na projektu radili više od godinu dana na ranču u Los Alamosu, u savršenoj izolaciji. Julius Robert Oppenheimer, američki fizičar i sin njemačkih imigranata, 16. srpnja 1945. detonirao je prvu atomsku bombu, nazvanu The Gadget. Nakon toga testa, američka je vlada, bez obzira na negativno mišljenje mnogih znanstvenika, tada lansirala novo oružje na Hirošimu i Nagasaki, koji su pogođeni uranovim i plutonijevim bombama. Nažalost, posljedice su vidljive i danas, ne samo one materijalne, već i moralne.
