6. nedjelja kroz godinu
NAVJEŠĆUJEMO MUDROST BOŽJU U OTJSTVU SKRIVENU, ONU KOJU PREODREDI BOG PRIJE VJEKOVA ZA SLAVU NAŠU.
ŠTO OKO NE VIDJE I UHO NE ČU I U SRCE ČOVJEČJE NE UĐE, TO PRIPRAVI BOG ONIMA KOJI GA LJUBE.
Trpimir Benković
Nedjeljna čitanja
- Sir 15, 15-20
- Ps 119 (118)
- 1 Kor 2, 6-10
- Mt 5, 17-37
Današnja liturgija poziva nas na izbor onoga što je dobro i mudro, izabrati život, odlučiti se za Boga. Najvažnije je što smo u izboru potpuno slobodni. Bog tako dokazuje svoju Božansku narav, jer nam ostavlja punu slobodu izbora, a na temelju razuma, slobodne volje i vjere, ako smo je prihvatili. Preporuča se izbor dobrog, onog usmjerenog prema Bogu, ali ako nam je ono loše draže, možemo i to izabrati. Ali tada ne bi trebali pitati gdje je Bog, zašto dopušta zlo, zašto se događaju nesreće, nego se treba zapitati zašto smo odabrali zlo, zašto smo svojim postupcima Zloga pustili u naš život?
Još starozavjetni prorok govori o slobodi izbora. Vjernost Božjem zakonu usmjeriti će nas izabrati život, a ne smrt. Sloboda izbora je dar, prednost, ali i velika obveza, jer slobodu slijedi odgovornost, što se često namjerno ili nenamjerno zaboravlja.
To je kršćanska mudrost o kojoj govori Pavao. Nije to mudrost ovoga svijeta opterećena ohološću, sebičnošću, materijalnim dobrima, željom za vlašću i utjecajem, nego je to mudrost u povezanosti s Bogom, prihvaćanjem naših slabosti i pouzdanje u Boga. Na taj način prihvaćamo mudrost koja je predodređena za nas prije svih vjekova, jer “što oko ne vidje i uho ne ču i u srce čovječje ne uđe, to pripravi Bog onima koji ga ljube.”
Crkva propovijeda da Zakon i Proroci imaju veliku vrijednost, da bez njih ne možemo spoznati cjelinu Božje objave. Novi zavjet ih ne dokida, nego dopunjuje i daje novu vrijednost. Isus poziva svoje učenike prepoznati novi smisao, prepoznati dopune i prenijeti ih ljudima. Svim zapovijedima i zabranama Zakona ( ima 248 zapovijedi, koliko kostiju ima čovjek i 365 zabrana, koliko je dana u godini) Isus daje novi smisao samo jednom odredbom: „Ljubi Boga i bližnjega!“ Šturo poštivanje propisane norme, traženje „rupa“ u zakonu, formalizam, mijenja savjesnim, bliskim, zauzetim odnosom prema ljudima i događajima. Ne osuđuje se tako samo onaj koji ubije bližnjeg, nego se osuđuje i onaj koji se ljuti na bližnjeg, koji je jalan i zavidan, koji ogovara. U današnjem evanđelju pojašnjava se i odnos s bratom, odnosno s bližnjim (ne treba brata nazvati glupanom), jer zbog lošeg odnosa prema bližnjem dovodimo u pitanje i naš odnos s Bogom.
Prednost pisane objave i nama je obveza, jer treba je shvatiti i svojim životom pokazati da smo razumjeli dopune Starog zavjeta. Gledajući svijet oko nas čini se da nismo razumjeli ništa, jer oko nas je mržnja i laž, nemoralnost, obitelji u rasulu, jal i zavist. Nadam se, da nas nisu uspjeli uvjeriti da je sve svejedno, da je sada takvo vrijeme, da mi ne možemo ništa učiniti. Još starozavjetni prorok govori o slobodi izbora, mudrosti koja je predodređena za nas prije vjekova, a Isus nas jednostavno i jasno poziva na ljubav prema Bogu i bližnjemu. Od nas se očekuje „veća“ pravednost i zauzetost, jer smo, kao vjernici, Božju riječ čuli, a po vjeri je trebali prihvatiti i razumjeti. Zato nas ne bi trebale zavarati laži ili poluistine naslovnica naših tiskovina, kao ni izjave agnostika i nevjernika s naših političkih govornica. To su ljudi koji su mogli, ali nisu htjeli razumjeti, to su ljudi koji su imali izbor, ali su loše odabrali, to su ljudi koji nisu poslušali vrlo jednostavno rješenje koje smo dobili na dar predodređen za nas prije mnogo vjekova. U svoj su život pustili Zloga i to se po njihovom ponašanju i vidi. Tako nama sada ostaje borba s našim, ali još i više, s njihovim vragovima.
