Bazilika svetog Petra – II. dio

Karolina Kompes

Tekst je izvorno objavljen u tiskanom izdanju Veritasa – Glasnika svetog Antuna u srpnju/kolovozu 2024. godine (7/8/2024).

Vodič kroz baziliku

Nakon ulaska u baziliku u dnu prostranog središnjeg broda može se uočiti veliki brončani baldahin nad grobom svetog Petra, visok 29 metara koji podupiru četiri tordirana stupa napravljena od bronce uzete iz Panteona. Višlji  4 metara od obeliska na Trgu svetog Petra, Berninijev baldahin trenutno se obnavlja, stoga nismo u mogućnosti vidjeti ga u punoj snazi. Bilo je to prvo remek-djelo tada 26-godišnjeg Berninija koje je napravio za baziliku.

Na putu prema baldahinu na početku broda nalazi se jedan od najznakovitijih spomenika prenesenih ovdje iz drevne Konstantinove bazilike. Okrugla porfirna ploča prikazuje Karla Velikog u klečećem položaju, u Božićnoj noći 800. godine, kada iz ruku pape Lava III. prima krunu Svetog Rimskog Carstva. Kako se približavamo središnjem oltaru bazilike s desne strane prije groba sv. Petra, ističe se bronačni kip sv. Petra koji potječe iz 13. stoljeća. Kip prikazuje sv. Petra kako blagoslivlja hodočasnike dok drži ključeve Kraljevstva nebeskog. Hodočasnici koji su posjećivali baziliku već su tradicionalno dodirivali i ljubili njegova stopala, stoga su danas istrošena.

Vraćajući se prema izlazu, gledajući od ulaza u prvoj kapelici zdesna može se promotriti Pieta, poznati kip koji je isklesao Michelangelo između 1498. i 1499. kada je imao svega 25 godina. Kip prikazuje Blaženu Djevicu Mariju kako sjedi s mrtvim sinom u krilu, koji je postao inspiracija mnogim drugim umjetnicima. Svoje ime je uklesao na vrpci koja prolazi Djevičinim prsima. Kip je naručen za francuskog kardinala Jeana de Bilheresa. Međutim kip tijekom 16. i 17. stoljeća nije bio zaštićen, stoga su se četiri prsta kipa slomila, a najveći udarac je pretrpio 1972. godine kada ga je geolog po imenu Laszlo Toth značajno oštetio geološkim čekićem. Kip je popravljen, no od tada je zaštićen neprobojnim staklom relativno daleko od samog stakla.

U kapelici svetog Sebastijana koja se nalazi neposredno pored izložene Piete nalazi se grob sv. Ivana Pavla II., ovdje pokopanog nakon njegove beatifikacije 1. svibnja 2011., kada je njegov lijes premješten iz Vatikanske kripte gdje je počivao od 2005. godine.

S druge strane bazilike nalazi se kapelica sv. Josipa. Malo je poznato da su u bazilici, pored sv. Petra, sahranjena još dvojica apostola, od kojih je jedan vrlo poštovan kao čudotvorac i zaštitnik u bezizlaznim situacijama. To je sv. Juda Tadej, koji zajedno s apostolom Šimunom Tadejem počiva u oltaru sv. Josipa, gdje se svakog jutra služi župna sveta misa.

Kripta – Sacre grotte

Podzemlje današnje bazilike, koje je na razini prvotne Konstantinove bazilike, nudi posjetiteljima mnogobrojne znamenitosti. Iskapanja ispod središnjeg oltara donijela su važno otkriće koje je papa Pavao VI. objavio 26. lipnja 1968.: „Relikvije sv. Petra su identificirane na način koji možemo smatrati uvjerljivim.“ To mjesto je već spomenuti grob sv. Petra, duhovno središta kripte. U polutami nižu se grobni spomenici dvadesetak papa, među kojima su Pija XII., Pavla VI., Ivana Pavla I., jednog cara, jednog kralja i dviju kraljica, brojnih kardinala i biskupa. Tu su tijela i mnogih drevnih i suvremenih papa, npr. Lava Velikog, Grgura Velikog, Ivana XXIII., Benedikta XVI. Obvezni smjer kretanja kroz kriptu omogućava pogledom obuhvatiti sav prostor Stare kripte. Ovaj podzemni prostor izradio je Antonio da Sangallo kao međuprostor da bi zaštitio od vlage pod novog zdanja. Osim toga bazilika čuva i tijela najmanje dvojice naučitelja istočne Crkve, Grgura Nazijanskog i Ivana Zlatoustog.

Bazilika i Hrvati

Na lijevom zidu u hodniku koji vodi iz bazilike u sakristiju možete naći prvu i jedinu spomen-ploču zahvalnicu za sva djela papa i Svete Stolice za hrvatski narod. Postavljena je tamo 2017. godine, a službeno je svečano otvorena 12. studenog 2018. godine na početku posjeta Ad limina biskupa članova Hrvatske biskupske konferencije. Tekst na latinskom jeziku u prijevodu glasi: U spomen evangelizacije Hrvata, prvog od slavenskih naroda. – Papa Ivan IV. poslao im je opata Martina 641. – Papa Ivan VIII. blagoslovio je u ovoj bazilici kneza Branimira i njegov narod na blagdan Gospodinova Uzašašća g. 879. – Sv. Papa Grgur VII. okrunio je Zvonimira za kralja po rukama opata Gebizona g. 1076. – Sv. Papa Ivan Pavao II. sve ovo spominjući u ovoj je bazilici slavio sv. Misu na hrvatskom jeziku g. 1979. – Spomen ploča postavljena je ovdje 2017. g. u vrijeme pontifikata pape Franje.

Zadnji hrvatski Ad limina pohod započeli su biskupi Biskupske konferencije BiH na blagdan sv. Filipa i Jakova, u petak 3. svibnja ove godine, slavljem svete mise na grobu apostola sv. Petra. Euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik Biskupske konferencije BiH mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH u zajedništvu s biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim mons. Petrom Palićem te biskupom banjolučkim mons. Željkom Majićem i pomoćnim biskupom banjolučkim mons. Markom Semrenom. Koncelebrirala su desetorica svećenika najvećim dijelom iz Hrvatskog papinskog zavoda sv. Jeronima predvođeni rektorom preč. Markom Đurinom i vicerektorom vlč. Markom Škrabom.