Intervju: mons. Czeslav Kozon
Intervju vodio: fra Zvonimir Pervan, rujan 2023.
MONS. CZESLAV KOZON
* biskup Kopenhagena
* predsjednik Skandinavske biskupske konferencije
* potpredsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE)
Mons. Czeslaw Kozon rođen je 1951. godine u jugoistočnom dijelu Kraljevine Danske. Roditelji su mu Poljaci koji su emigrirali u Dansku u vrijeme poljskog komunističkog režima. Školovao se u Danskoj a potom kao svećenički kandidat filozofsko-teološki studij završio je u Rimu. Po završetku studija vratio se u Dansku gdje je 1979. godine u katedrali u Kopenhagenu s dvadeset i sedam godina zaređen za svećenika. Vršio je razne pastoralne službe u svojoj biskupiji, a 1995. godine papa Ivan Pavao II. imenovao ga je biskupom Kopenhagena. Od 2015. vrši službu predsjednika Skandinavske biskupske konferencije, a iste godine je postao zavjetovani član viteškog Reda Svetog Groba u Jeruzalemu. U ožujku ove 2023. godine imenovan je potpredsjednikom Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE). Mons. Kozon podijelio je s nama iskustvena razmišljanja o životu katoličke Crkve u Kraljevini Danskoj, općenito o kršćanstvu u Danskoj i skandinavskim zemljama te o izazovima s kojima se susreće malobrojna katolička zajednica i društvo općenito na sjeveru Europe.
Oče, vi ste biskup Kopenhagena, no Vaša biskupija zapravo obuhvaća cijeli teritorij Kraljevine Danske uključujući Farske otoke i Grenland. Možete li nam ukratko predstaviti svoju biskupiju?
Od gotovo šest milijuna stanovnika katolika je, prema popisu stanovništva, samo pedeset i jedna tisuća. Ipak, pravi broj katolika vjerojatno je veći za barem deset tisuća. Većina katolika su stranci. Biskupija ima četrdeset župa u kojima djeluje četrdeset i pet dijecezanskih svećenika i trideset i dva redovnika. Tomu valja dodati kako se broj redovnica dramatično smanjio i sada ih je samo sedamdeset i sedam.
Kraljevina Danska ima službenu državnu religiju, a to je Evangeličko-luteranska crkva, poznata i kao Danska crkva kojoj, prema nekim podatcima pripada više od 70% Danaca. Koliko je, doista, kršćanstvo ukorijenjeno u danskom društvu i u životu danskog naroda?
Vlada je Dansku proglasila kršćanskom zemljom. Međutim, unatoč velikom broju krštenih, kršćanska vjera ima slab utjecaj na život društva. Kršćanstvo je u Danskoj više kulturološki i tradicijski fenomen, a njegov položaj uvelike jamči Luteranska crkva kao državna crkva.
Kakav je ekumenski dijalog u Danskoj i općenito u skandinavskim zemljama? Kako ocjenjujete odnos između Katoličke crkve i luterana? Koje su točke koje vas spajaju, a koje su razlike?
Ekumenski odnosi u Danskoj su dobri. Ova ocjena općenito vrijedi i za druge skandinavske zemlje. Dijelimo velike kršćanske istine, no u mnogim dogmatskim pitanjima (euharistija, služba i ekleziologija) te posebno u moralnim pitanjima postoje mnoge razlike.
Danska je poznata kao jedna od ekonomski najrazvijenijih europskih zemalja. Prema podacima Transparency Internationala za 2022. godinu radi se o jednoj od najtransparentnijih zemalja. Također je poznata kao eko-održiva zemlja te je u svjetskom vrhu po pitanju zaštite okoliša. S druge pak strane, poznata je kao zemlja koja je dosta zatvorena za migrante te se ističe vrlo liberalnim stilom života koji je često u suprotnosti s kršćanskim vrijednostima. Ozbiljno zabrinjavaju i neki vrlo upitni i diskriminirajući zakoni i propisi, poput onog iz 2004. godine, kojega su neki nazvali eugeničkim zakonom, a kojim su uvedeni potpuno besplatni prenatalni pregledi za utvrđivanje anomalija i genetskih nedostataka nerođenog djeteta čime se potiče eliminacija „defektnih“ zametaka. Ovaj zakon dovodi do toga da je u danskom društvu rađanje djece s Down sindromom gotovo nestalo. Dakle, s jedne strane u Danskoj se radi sve za dobrobit ljudi i kvalitetu života, a s druge strane zakonskim aktima se krše temeljna ljudska prava. Kako gledate na te očigledne proturječnosti?
Iako su neki aspekti danske socijalne države utemeljeni na kršćanskim načelima (skrb za siromašne i bolesne), druga su područja više pod utjecajem individualističkih načela, baš kao npr. pitanje pobačaja i razlozi kojima se opravdava. U Danskoj ne postoji pogled na ljudski život kao nešto sveto. Ovdje su važnija prava pojedinca. To se pokazuje i sada u pokrenutoj raspravi o eutanaziji.
U ožujku ove godine izabrani ste za potpredsjednika Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE). Tom prigodom, zajedno s ostalim biskupima, susreli ste se i s papom Franjom koji je s vama podijelio dva velika „sna“ otaca utemeljitelja Europske Unije: jedinstvo i mir. Očito je da su te vrijednosti koje su inspirirale europski projekt u krizi. Što je korijen “europske” krize? O kakvom su jedinstvu sanjali Robert Schuman i ostali? Kojim putem treba krenuti da bi snovi utemeljitelja EU-a ponovno postali kompas za Europu?
Postoji velika razlika između vizije o Europi koju su imali utemeljitelji Europske unije i usmjerenja zemalja koje su se kasnije pridruživale. Kršćanska vizija više nije važna. Mnoge zemlje više gledaju na individualne beneficije. Gospodarska kriza i izazov useljavanja migranata produbili su razlike. Čini se, pak, da rat u Ukrajini ponovno budi solidarnost među narodima. Za garanciju stabilnosti, što ne mogu jamčiti samo velike zemlje kontinenta, potrebno je ponovno otkrivanje kršćanskih korijena koje onda treba pratiti konkretno djelovanje svih zemalja u tom smjeru.
Skandinavska biskupska konferencija, čiji ste Vi predsjednik, na Petu korizmenu nedjelju ove godine izdala je pastoralno pismo o ljudskoj spolnosti u kojem se izražava zabrinutost zbog širenja rodne ideologije. Zašto ovo pismo baš sada? Kakva je situacija u nordijskim zemljama po tom pitanju? Možete li ukratko navesti najvažnije elemente ovog pisma?
U skandinavskim zemljama napuštene su temeljne postavke kršćanskog spolnog morala, u onome što se tiče odnosa među odraslima. To znači da se sve smatra dobrim i ispravnim. No, ta liberalnost širi utjecaj i na djecu i mlade. Zato, kao i zbog zahtijeva mnogih da Crkva pojasni svoje stajalište, mi biskupi smo željeli istaknuti kršćanska načela koja se temelje na Svetom pismu i nauku Crkve. Pismo želi istaknuti kršćansko stajalište i vrijednosti te ujedno pokazati milosrđe i razumijevanje prema ljudima koji se suočavaju s velikim izazovima, potičući ih da traže i vide istinu i ljepotu u kršćanskim načelima.
Cijeli tekst možete pročitati u tiskanom izdanju Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga u broju 9/2023.
