U uvodniku novog broja Veritasa, fra Vladimir Vidović posvješćuje nam kako Gospodin ne zahtjeva puno od nas. Traži samo jedno, da stavimo sve na svoje mjesto. Potražiti Gospodina u svakodnevici, u svome životu, u svemu. Stoga poslušajmo svoga Gospodina da bismo mogli biti puni njegove okrjepe i za sebe i sve one koji je traže umorni i iscrpljeni na bespućima i stranputicama ovoga svijeta.

Tanja Maleš u Antunovim stranicama daje osvrt na proslavu blagdana svetog Antuna Padovanskog. Proslava Antunova ove godine pokrenula je rijeke hodočasnika u dragom svecu posvećena svetišta i župe. Ove godine proslavili smo 790. obljetnicu Antunova rođenja za nebo kada je izgovorio: „Vidim svoga Gospodina“.

Fra Milan Gelo izvještava nas o događanjima u Njemačkoj, odnosno o Sinodalnom putu. Ovaj Sinodalni put označava zajednički skup kojim se nastoji doći do nekih zaključaka, koji su bitni za budućnost Katoličke crkve u Njemačkoj. Sinodalni put započeo je još 1. prosinca 2019. godine te se predviđa da će kraj biti u veljači 2022. godine.

Fra Ivan Karlić upoznaje nas s biblijskom istinom. Biblija je knjiga istine, ali Bog u njoj nije htio dati posljednju riječ o svim stvarima. Biblija uči samo jednu istinu, istinu našeg spasenja. Ne želi nas učiti o znanstvenoj viziji svijeta, o sastavu materije, o pojedinostima povijesnih zbivanja, nego nas želi učiti istinu vjere. Važno je približiti se biblijskim tekstovima s iskrenom željom da se susretne i pronađe ona istina koja poziva na dobro i na napredovanje prema dobru.

U svijetu brzih društveno-političkih promjena, nestalnosti i u vjerskom životu, neodlučnost na velike i bitne životne korake krepost vjernosti više je no ikada na ispitu. Fra Josip Ivanović poziva sve muškarce i žene, bili oni u bračnom ili posvećenom životu, na vjernost te nas podsjeća na bitnost vjernosti rječima iz knjige Otkrivenja: „Budi vjeran sve do smrti i dat ću ti vijenac života“.

Dario Šagolj nas u svojoj rubrici Svećenici znanstvenici upoznaje sa svetim Ćirilom i svetim Metodom čiji spomendan slavimo 5. srpnja. Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo (glagoljicu), te su na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna preveli najnužnije crkvene knjige. Time su udarili temelje slavenskoj pismenosti te se smatraju suzaštitnicima Europe.

Također, možete pronaći i niz drugih, kvalitetnih članaka koji će vas svakako duhovno obogatiti.