Majka i glava svih crkava grada i svijeta – bazilika svetog Ivana Lateranskog - Veritas

Basilicae maiores ili glavne bazilike u Katoličkoj Crkvi, još se zovu i papinske bazilike. Sve četiri nalaze se u Rimu te predstavljaju nekadašnja najvažnija kršćanska središta i sjedišta četiri patrijarha. Najstarija i majka svih crkava jest bazilika svetog Ivana Lateranskog koja predstavlja sjedište rimskog patrijarha, tj. Pape. Druga bazilika je bazilika svetog Petra u Rimu i simbolično predstavlja sjedište carigradskog patrijarha. Sjedište aleksandrijskog patrijarha je bazilika svetog Pavla izvan zidina, a sjedište antiohijskog patrijarha je bazilika Svete Marije Velike. Sve ostale bazilike u Rimu, a i u svijetu, nazivaju se basilicae minores, odnosno male bazilike.

Mater et caput – majka i glava

Najstarija i glavna bazilika katoličke vjere jest bazilika svetog Ivana Lateranskog, iako je vrlo često mišljenje javnosti da je bazilika svetog Petra u Rimu prva po značaju. Takvo se mišljenje razvilo vrlo vjerojatno zbog položaja unutar vatikanskih zidina i same veličine bazilike svetog Petra. Unatoč tome, Lateranska bazilika je i jedina arhibazilika, rimska katedrala i službeno sjedište rimskog biskupa odnosno Pape. Službeni naziv bazilike može se pročitati na fasadi iznad glavnog ulaza u baziliku, a glasi ovako: Arhibazilika Presvetog Spasitelja, Svetog Ivana Krstitelja i Svetog Ivana Evanđelista na Lateranu. Na ulasku u baziliku može se također vidjeti i opis: Sacrosancta Lateranenis ecclesia omnium Urbis et Orbis ecclesiarum mater et caput, što bi u prijevodu značilo: Sveta lateranska crkva majka je i glava svih crkava grada i svijeta.

Najstarija bazilika

Lateranska bazilika svoje začetke ima u 4. stoljeću, nakon što je car Konstantin Milanskim ediktom (313. g.) proglasio ravnopravnost svih vjera unutar Rimskog Carstva, uključujući i kršćanstvo. Isti car je darovao tadašnjem papi Miltijadu drevni posjed obitelji Lateran na kojem je zatim izgradio baziliku, krstionicu i patrijarsko sjedište, gdje su stanovale pape do avignonskog doba (1309. g.). Sam posjed se nalazio na jednom od sedam rimskih povijesnih brežuljaka, Celiju. Povijesni zapisi govore nam da ju je po završetku izgradnje posvetio papa Silvestar I., 9. studenog 324. godine, kada se ujedno i slavi blagdan posvete Lateranske bazilike. Taj događaj čini je i prvom posvećenom bazilikom kršćanskoga svijeta. Tada je dobila ime Presvetog Spasitelja, a tek su se tijekom 10. i 12. stoljeća nadodala imena svetog Ivana Krstitelja i svetog Ivana Lateranskog.

Izgled bazilike

Tlocrt bazilike iz 4. stoljeća sačuvan je po veličini, međutim nema isti izgled, već je uslijed mnogih promjena poprimila današnji barokni izgled. Neke od tih promjena nastale su nakon potresa iz 897. godine i dva požara koja su zahvatila baziliku 1309. i 1367. godine. Obnovljena je struktura bazilike no unutrašnjost više nije bila ista. Iz ovih razloga, nakon što se Sveta Stolica vratila iz Avignona u Rim, počela je izgradnja Vatikanske palače i bazilike svetog Petra. Nove promjene u rekonstrukciji Lateranske bazilike uslijedile su za vrijeme pape Siksta V. krajem 16. stoljeća, kada je u potpunosti obnovljena i promijenjena, ali nije stao građevinski i umjetnički rad na bazilici. Sredinom 18. stoljeća arhitekt Alessandro Galilei obnovio je veći dio bazilike, uključujući i vanjski dio građevine. Pri vrhu fasade vidi se naziv bazilike, a u sredini na vrhu zgrade i kipovi nositelja imena bazilike. Na desnoj strani fasade nalaze se kipovi zapadnih crkvenih naučitelja, a s lijeve strane su istočni crkveni oci. Zahvaljujući naporima arhitekata 17. i 18. stoljeća koji su bili zaduženi za obnovu bazilike, ona poprima izgled koji je očuvan do danas.

Zanimljivosti

U Lateranskoj bazilici zasjedalo je pet općih crkvenih sabora: 1123., 1139., 1179., 1215. i 1515. (Lateranski koncili).
Nalazi se 6 kilometara od Vatikana.
U Bazilici je zaređen Ivan Ravenjanin za prvog solinskog biskupa, 640. godine.
Papa Bonifacije VIII. je u ovoj bazilici 1300. godine otvorio Svetu jubilarnu godinu.
140 metara je visoka, 73 metra je široka.
Glavna lađa je dugačka 90 metara.