Adolescenti i mentalno zdravlje

Mara Čović

Tekst je izvorno objavljen u tiskanom izdanju Veritasa – Glasnika svetog Antuna u lipnju 2019. godine (6/2019).


Mentalno zdravlje je stanje uma koje nam omogućuje da se u raznim životnim izazovima angažiramo i povežemo s obitelji i širom zajednicom. Problemi u adolescenciji mogu se definirati kao internalizirani i eksternalizirani problemi. Internalizirani problemi uključuju poremećaje pretjerano kontroliranog ponašanja, socijalne povučenosti, sniženo raspoloženje i psihosomatske teškoće. Ovo bi mogli biti rizični čimbenici za razvoj psihičkih poremećaja. Eksternalizirani problemi – poremećaj su nedovoljno kontroliranog ponašanja, nasilničko ponašanje, kao što je delinkvencija, pijenje i zloupotreba droga, rizično seksualno ponašanje.

Svjedoci smo nažalost povećanog broja mladih koji prolaze iskustvo različitih oblika delikvencije, iskustvo pijenja alkohola, iskustvo eksperimentiranja različitim drogama, koje su vrlo lako dostupne svima.

Živim u malom gradu u kojemu se svi dobro poznajemo. Dostupne i ozbiljne informacije govore o vikendima, u kojima se u kafićima događa opijanje i drogiranje djece od 13 do 15 godina, dakle djece osnovne škole i djece prvih i drugih razreda srednje škole. Drugi malo stariji nemaju što raditi na tim mjestima jer su „prestari“ za ova mjesta i ovu vrstu zabave.

Otac Ivana, učenika osmog razreda, na roditeljskom je sastanku iznio svoj problem i problem drugih učenika. Djeca izlaze poslije 21 sat i vraćaju se u jutarnjim satima pod utjecajem alkohola i tko zna čega još. Nastavio je govoriti o poteškoćama zabrana, pedagoških mjera i discipliniranja svoga djeteta. Drugi roditelji su se zabrinuto gledali, tiho nešto govorili, ali eksplicitno nisu željeli pričati o svojoj djeci. Pitanje svih pitanja je za sve koji zajedno s roditeljima odgajaju djecu i mlade: „ Zašto roditelji šute i čekaju da netko učini važnu odluku u odgoju i discipliniranju njihove djece?“

O ozbiljnosti problema govore istraživanja u Hrvatskoj i svijetu, gdje pravi stvarni problemi počinju između 13. i 18. godine života. Razdoblje adolescencije ključno je za promociju mentalnog zdravlja i ranog prepoznavanja problema.

ŠTO TO MLADE TOČNO MUČI?

U radu s mladima uočila sam da ih muče: nerazvijene socijalne vještine, nedostatak bliskih odnosa u obitelji i sa prijateljima, loša slika o sebi, ne prepoznavanje svojih i tuđih osjećaja, izbjegavanje iskrenih kontakta i česta izolacija i osamljivanje, bez jasnog cilja i budućnosti i niska očekivanja od sebe.

ŠTO ĆE SE DOGODITI AKO NE PODUZMEMO NIŠTA?

Jedan broj adolescenata živi u virtualnom svijetu i ima osjećaj negativne slike o sebi ili kontinuirano su depresivni i ljuti. Pokazuju loš uspjeh u školi i imaju velik broj izostanaka iz škole, sve više se udaljuju od zdravoga životnog stila, imaju lošu kvalitetu odnosa s obitelji i širom zajednicom. Sve ove smetnje povećavaju rizik od suicida i razvoja raznih bolesti ukoliko se na njih nikako ne odgovori. Mentalno zdravlje učenika i škola su povezani na nekoliko razina. Škola ima mehanizme kojima prati, vrednuje, obrazuje, odgaja i usmjerava djecu i mlade, te zbog toga ima veliku odgovornost za svakog pojedinca u periodu osnovne i srednje škole.

 MENTALNO ZDRAVLJE I ŠKOLSKI SUSTAV

Mentalno zdravlje učenika nije dovoljno u fokusu obrazovnog sustava, no snažno utječe na ponašanje učenika u razredu, njegovu prilagodbu te odnose s drugim učenicima, odnose s profesorima i školski uspjeh.

S obzirom na društvene promjene, velike stope nezaposlenosti i siromaštva, sve veći broj razvoda i jednoroditeljskih obitelji, nastavnici su često primorani baviti se mentalnim zdravljem učenika. Uloga školskog okruženja postaje odlučujuća – u školskom se kontekstu mladima u riziku pružaju nova pravila. Kod mladih s problemima, više je od polovice onih čiji roditelji imaju emocionalne probleme ili pak neadekvatne roditeljske postupke, izloženi su konfliktima među roditeljima, zanemareni su ili pak izloženi dodatnim traumama. Škola i obitelj su partneri u rješavanju problema kod djece i znaju koliko je važno zadržati djecu u sustavu škole do završetka srednje škole.

ŠTO MLADIMA TREBA?

– Jednostavne stvari i stručni pristup svakom djetetu…

– Brižne odrasle osobe, nastavnike koji će kroz sat razrednika i radionice raditi s djecom, projektnu nastavu, razvijanje talenata i hobija…

– Dobar odgajatelj može promijeniti razvojni put svakoga mladog čovjeka…

– Topli odnosi s vršnjacima i stvaranje prijateljstava …

– Učenje vještina rješavanja problema putem nenasilnih metoda u rješavanju svakodnevnih konflikata…

– Učenje strategija nošenja sa stresom, učenje o dobroj organizaciji vremena i vremenu za učenja, fizičkim aktivnostima i sportu, kreativnoj zabavi i humoru, pomaganju ljudima u potrebi, učenje o zahvalnosti…

– Naglasiti nultu toleranciju na nasilje u medijima, među odraslima i djecom…

– Odrasli moraju jasno i glasno reći djeci da od njih očekuju dobar uspjeh i da vjeruju u njih i njihove sposobnosti i da su oni budućnost svijeta…