Gospina Hercegovina: Papa priznao duhovne plodove Međugorja

Tanja Maleš
Tekst je izvorno objavljen u tiskanom izdanju Veritasa – Glasnika svetog Antuna u listopadu 2024. godine (10/2024).
Papa Franjo priznao je „vrijednost duhovnih plodova povezanih s međugorskim iskustvom“. Sažetak je to Dokumenta kojega je u Vatikanu 19. rujna predstavio pročelnik Dikasterija za nauk vjere kardinal Victor Fernández. Naslov dokumenta je Kraljica Mira, a njegov početak kaže: „Stigao je trenutak da se zaključi duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja. Radi se o povijesti koju su pratila mimoilazna mišljenja biskupa, teologa, povjerenstava i analitičara.“ Ističe pozitivne plodove Međugorja koji se očituju u promicanju zdrave prakse vjerničkog života, u skladu s tradicijom Crkve: „U kontekstu Međugorja, to se odnosi, kako na one koji su bili daleko od vjere, tako i na one koji su do tada površno prakticirali vjeru.“ Spominju se brojna zvanja, obraćenja, ozdravljenja. Tumači se Marijin odnos s Kristom analizirajući poruke koje je dala: „Marija zagovara, ali Krist je onaj koji daje snagu. Stoga, čitavo se njezino majčinsko djelovanje sastoji u tome da nas potakne da idemo ka Kristu.“ Nota završava zaključkom: „Neka se ljudi koji idu u Međugorje snažno usmjere na to da prihvate kako se na hodočašća ne ide radi susreta s navodnim vidiocima, već radi susreta s Marijom, Kraljicom Mira i – vjerni ljubavi koju ona osjeća za svoga Sina – radi susreta s Kristom i kako bi ga slušali u meditaciji Riječi, sudjelovanjem u euharistiji i euharistijskom klanjanju, na način kako se to događa u mnogim svetištima diljem svijeta u kojima se s najrazličitijim naslovima časti Blažena Djevica Marija.“
Župom Međugorje upravljaju franjevci Hercegovačke provincije. Upravo iz njihovih redova, tjedan dana prije ovog dokumenta o Međugorju, izabran je novi kotorski biskup, donedavno župnik Posušja fra Mladen Vukšić. Kako je rekao u prvom razgovoru nakon imenovanja (HKR), svjestan je malog broja vjernika kojima dolazi. „Međutim, i ti vjernici su vrijedni pažnje i poštovanja. S Božjom pomoću, s puno žara izvršit ću svoje poslanje, biti bliz tome narodu i živjeti s njima. To je ono što je uloga biskupa i nastavak franjevačke karizme.“