Ljeto i psihoaktivne tvari

Sanea Mihaljević

Tekst je izvorno objavljen u tiskanom izdanju Veritasa – Glasnika svetog Antuna u rujnu 2018. godine (9/2018).

Ljeto se približava. U turističkim ponudama Hrvatske ne nude se samo sunce i more, već je ponuda „vrjednija“ ukoliko su tu nalaze i razne vrste zabave kao npr. festivali i drugi glazbeni događaji. Uz pojedinu vrstu glazbe „specifične“ su i pojedine psihoaktivne tvari koje se konzumiraju. Tako je uobičajeno da se uz dalmatinske klape piju vino ili bevanda, uz navijačke pjesme pivo, a uz „proizvode“ modernih DJ-a često se konzumiraju razne droge.

ALKOHOL

Povijest pijenja alkoholnih pića stara je gotovo koliko i povijest čovjeka jer su ljudi vrlo rano primijetili da i male količine alkohola djeluju na duševno stanje čovjeka i mijenjaju njegovo ponašanje. Postojeći arheološki nalazi govore da su ljudi već prije 30 000-40 000 godina proizvodili i pili alkoholna pića od meda, mlijeka, voća i žitarica. U različitim povijesnim periodima alkoholnim pićima pripisivala se i različita uloga (prehrambena, zdravstvena, religijska, kulturalna, itd.), no vrlo brzo su ljudi shvatili da alkohol ima i niz štetnih djelovanja, tako da neke civilizacije i zabranjuju njegovo konzumiranje. Muhamed npr. svojim sljedbenicima u Kuranu zabranjuje konzumiranje alkoholnih pića, a Mojsije kaže: „Vino i silovito piće nemoj piti ti ni sinovi tvoji s tobom. To neka ti je uredba vječna s koljena na koljeno.“ Prema Bibliji vino je dar Božji kao i svi plodovi zemlje, ali prekomjerenošću može voditi u pijanstvo i idolopoklonstvo. Alkoholna industrija svakodnevno ulaže velika sredstva u promidžbu pijenja alkoholnih pića i velikim medijskim kampanjama uvjerava javnost da alkohol nije štetan, te da je njegovo korištenje zapravo korisno. Naime, alkohol u malim količinama ima i blagotvorni učinak na organizam, no konzumiranje većih količina vodi u ovisnost o alkoholu, tj. alkoholizam. U Hrvatskoj oko 15% muškaraca starijih od 20 godina prekomjerno pije alkoholna pića. Alkoholizam je najteži socijalni ovisnički problem gotovo posvuda u svijetu. Poznato je da alkoholizam jedne osobe svojim poteškoćama nanosi patnje još 4 do 5 osoba iz okoline.

MARIHUANA

Marihuana je osušeno cvijeće biljke indijske konoplje (Cannabis sativa) koja sadrži psihoaktivnu tvar tetrahidrokanabinol – THC te druge kanabinoide. Onome koji ju konzumira (ugavnom pušenjem) daje osjećaj relaksacije, euforije, povećava govorljivost, a zvukovi, mirisi, okusi, boje i opip intenzivnije se doživljavaju te osoba postaje sugestibilnija. Dolazi do poremećaja osjećaja za dubinu i udaljenost, kao i poremećaj osjećaja za vrijeme što je bitno ako je konzument vozač automobila, bicikla ili na neki drugi način sudjeluje u prometu. Kanabis može izazvati i panične napadaje, paranoidne simptome, halucinacije te kod shizofrenih osoba može dovesti do pogoršanja simptoma bolesti, a u predisponiranih osoba i do pojave psihotičnih simptoma. Rizik za pojavu shizofrenije u onih koji redovito konzumiraju marihuanu doseže i do 8%.

SINTETSKI KANABIONIODI

Novije su psihoaktivne tvari, sintetizirane u laboratorijima, oponašaju učinke kanabisa, ali su još opasnije za zdravlje te mogu biti čak i smrtonosne. Konzumiraju se s biljnim smjesama za pušenje ili u praškastom obliku ili kao e-tekućine u e-cigaretama. Prodaju se i u „smart shopovima” kao osvježivači zraka. Dio tih droga još uvijek je legalan jer uspijevaju izmaknuti legislativi. One su „nezabranjena sredstva za euforiju” kao „legalna“ zamjena za kanabis. Osim što također mogu pogoršati psihičku bolest ili izazvati psihičke smetnje de novo, izazivaju i tjelesna oštećenja, poput moždanog udara, a mogu dovesti i do smrti.